Smije li se junad u tovu hraniti krumpirom, i ako smije u kojim količinama?


Krumpir je sočno voluminozno krmivo koje može biti sastavni dio obroka preživača i drugih vrsta domaćih životinja, ali uz prethodno kuhanje, radi neutralizacije glukoalkaloida, koji su vrlo otrovni i štetni za životinje. Krumpir nakon kuhanja treba procijediti, jer toplinskom obradom alkaloidi prelaze u vodu. U dnevnim obrocima tovne junadi krumpir se može koristiti u količini do 6 (10) kg u prvom dijelu tova, odnosno do 15 (20) kg na kraju tova. Pri hranidbi životinja većim količinama krumpira u dnevnom obroku, treba obratiti pozornost na nedostatak bjelančevina, minerala i vitamina, koje treba nadomjestiti u dopunskoj krmnoj smjesi.

Prethodni članakKako preraditi jabuku u jabučni sok?
Sljedeći članakZašto ne niču šljive?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.