Kakva je to bolest kokcidioza teladi, kako se prenosi i može li se liječiti?
Kokcidioza je parazitarna bolest koja se javlja u svim oblicima uzgoja goveda, a najčešće pogađa telad u dobi do nekoliko mjeseci, odnosno do jedne godine starosti. Uzrokuje je crijevni parazit (protozoa) iz roda Eimeria, a dovodi do teških oštećenja sluznice probavnog sustava, što se očituje proljevom, krvlju u stolici, gubitkom tjelesne tekućine (dehidracijom) te uginućem teladi zbog sekundarnih (bakterijskih) infekcija. Telad koja preboli ovu bolest, prema navodima u literaturi, u prosjeku je oko 25 kg lakša od neinvadirane teladi. Oboljela telad ima proljev koji najčešće sadrži manje ili više krvi, apatična je (ne reagira na podražaje iz okoline), stražnji dio tijela uprljan je tekućim izmetom, ne jede (anoreksija), mršava je i dehidrirana (upale oči, suha koža i njuška). Kasnije se javlja i povišena tjelesna temperatura koja pred kraj života naglo pada. Sigurna dijagnoza bolesti postavlja se koprološkom pretragom (pretragom izmeta). Pretraga traje jedan do najviše dva dana i potpuno je pouzdana, ako su uzorci uzeti pravilno. Liječenje se provodi aplikacijom antikokcijskih sredstava nakon postavljanja sigurne dijagnoze, nadomještanjem tekućine (infuzija) te potpornom terapijom, a prema potrebi i aplikacijom antibiotika. No “osnova liječenja” trebala bi ipak biti prevencija nastanka bolesti.
Prevencija bolesti svodi se na higijensko držanje i njegovanje oteljene teladi. Telad mora primiti kolostrum što je moguće prije nakon rođenja. Telad bi trebalo držati u zasebnim prostorijama, odvojenu od odraslih životinja u što manjim skupinama, u pravilu u istim starosnim kategorijama.

Robert Zobel, dr. vet. med. 

Prethodni članakAgencija za poljoprivredno zemljište otvorila podružnicu u Pazinu
Sljedeći članakMatovilac – omiljena zimska salata
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.