Čitao sam da se u Njemačkoj za tek oprašenu prasad rabe za držanje podloge od prirodnog materijala. Time je smrtnost smanjena za oko 7 posto što je velika dobit za proizvođača. Kakve su to podloge?
Pojava novih podloga od prirodnih materijala za držanje prasadi ima niz prednosti koje se očituju kroz bolju toplinsku izolaciju, higijenske su i sveukupno pridonose dobrobiti životinja. Smrtnost prasadi koja je držana na tim podlogama u prvoj usporednoj procjeni u Njemačkoj smanjila se za oko 7 posto. Danas su raspoložive podloge napravljene od vlakana lana i jute te uvelike pridonose smanjenju gubitaka u nekoliko velikih uzgoja u Njemačkoj. Uzgajivači ističu da su mekana, prirodna vlakna izniman toplinski izolator, a osobito su primjenjiva u starijim prasilištima koja nemaju podno grijanje već samo infracrvene lampe (IL) kao grijaća tijela. Osim dobre toplinske izolacije, takve podloge pružaju i vrhunske higijenske uvjete za držanje prasadi, jer se koriste samo za jedno leglo i bacaju nakon 10-14 dana korištenja. Primijenjene podloge također imaju i veliku moć upijanja te se tako podloga održava suhom, a isto se tako sprječava i sklizavost podloge (iako se u tu svrhu koriste i prašci koji pospješuju sušenje). Općenito, poboljšana toplinska izolacija pridonosi smanjenju gubitaka prasadi.

G. K.

Prethodni članakNovi natječaj za mlade poljoprivrednike
Sljedeći članakOrezivanje zapuštenog vinograda
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.