Stočarstvo pitanje br. 25

23

Dobila sam 4 koze (3 njemice i 1 križana). Njemice su stare gotovo 2 god. Jedna od njih je prvu večer dala 4 litre mlijeka koje je donijela sa sobom. Nakon toga sve tri zajedno daju 1-2 litre mlijeka. Četvrta nema mlijeka. Navodno nisu bile mužene. Zanima me otkud je spomenuta koza imala toliko mlijeka i zašto sad imaju tako malo?
Transportni stres zna ponekad uzrokovati kobne posljedice. Ukoliko transport prođe bez fizičkih posljedica, oporavak od transportnog stresa može potrajati i duže vrijeme. Promjena objekta, te dosadašnjeg životnog okružja direktni su udar na psihu koze. Ponekad koze dobre čudi i naravi, ostaju trajno nemirne, plašljive, sklone naglom bijegu. Koze se jako oslanjaju na mirise. Novi objekt, drugo okružje, osobe na koje nisu navikle, nose svoje tipične mirise, koji su dijametralno suprotni od onih na koje su navikle. Oku nepoznato okružje, novi likovi, mirisi koju se ne mogu razaznati, stvaraju u koze nemir i paniku. Stres je gotovo trajan i naravno da onda izostaje neophodno potreban mir za preživanje, što znači i bitno smanjenu proizvodnju mlijeka. Nagla promjena hrane isto se odražava na promjenu količine mlijeka. Najmanje što je neophodno pri promjeni vlasnika, je za koze donijeti hrane za 7 do 10 dana, kojom se hrane koze na za njih novom gospodarstvu, pri tom se mora postupno dodavati vlastita hrana. Prijelaz na „novu“ hranu mora biti brižljiv. Dnevni raspored hranidbe, mužnje, rukovanja, mora biti potpuno usklađeno, kako se to radilo prije. Poseban proizvodni šok za kozu je novi muzač i novi način mužnje. Svaka ruka nije ista, sama mužnja mora se vršiti točno u isto vrijeme, kao i prije. Izrazito i naglo smanjenje mliječnosti je očekivano, normalno. Općom dobrobiti, strpljivošću, brižnosti, doći će s vremenom do normalizacije proizvodnje mlijeka. Privikavanje će biti kraće, tihim pjevušenjem pri kontaktu s kozama.

Nikola ŠNEBERGER

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstalo pitanje br. 105
Sljedeći članakZaštita bilja pitanje br. 27
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.