Na obiteljskom gospodarstvu uzgajamo odojke i tovne svinje, te sami pravimo smjese za hranidbu stoke, za svaku dobnu skupinu. Žitarice su iz vlastitog uzgoja, a premikse i sojinu sačmu kupujemo. Od nedavno smo u mogućnosti nabaviti tostiranu soju (36% proteina) koja je cjenovno puno prihvatljivija od sačme, pa me zanima ide li u smjesu isti postotak kao i sojine sačme (46% proteina), kakva je hranjiva vrijednost, i je li bolje koristiti sačmu ili tostirano zrno soje?
Tostirana soja je vrlo vrijedno bjelančevinasto i energetsko krmivo. Punomasno tostirano sojino zrno sadrži oko 35 % surovih bjelančevina s biološki visoko vrijednim esencijalnim aminokiselinama i oko 20 % masti. Tostirana soja poboljšava ukupnu probavljivost, hranidbenu vrijednost i iskoristivost krmiva. Visokim temperaturama tostiranja soje uništava se/ inaktivira nepovoljno djelovanje enzima ureaze i tripisin inhibitora koji se nalaze u svježem sojinom zrnu. Sadrži mnogo aminokiselina lizina, treonina i metionina koje su limitirajuće aminokiseline. Povoljan je odnos minerala kalcija i fosfora (1,0:2,0-2,5), u korist fosfora. Uporabom tostiranog sojinog zrna zamašćuju se koncentrirane krmne smjese, što je važno radi manjeg stvaranja prašine i očuvanja zdravlja dišnih organa životinja, posebno prasadi. Tovnim svinjama se u krmne smjese daje do 20 %, a prasadi u uzgoju do 25 % tostirane soje. U odnosu na sojinu sačmu ima u prosjeku 10 % manje bjelančevina i značajno više masti, jer sojina sačma ima svega 1 do 2 % surove masti. Stoga kod promjene bjelančevinastog krmiva iz sojine sačme u tostiranu soju treba korigirati udio ovih krmiva u krmnoj smjesi, prije svega radi zadovoljavanja potreba za surovim bjelančevinama.

prof.dr.sc. Zoran LUKOVIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakRatarstvo pitanje br. 21
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 452
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.