Stočarstvo pitanje br. 29

24

Molim da mi objasnite koje je pasmine tele od majke holštajn pripuštena sjemenom od bika Heron, tele ima siva uha i sivu boju oko očiju, te je dosta robusno?
Premda uzgajivač nije naveo koje je bik pasmine, u nekim sam katalozima našao da je na tržištu bio bik imena ‘’Heron’’ pasmine montbeliard, a u nekim ranijim godinama se na tržištu moglo naći sjeme jednog simentalskog bika istog imena. U svakom slučaju tele ne pripada ni jednoj pasmini, jer je križanac (ako je bik montbeliard ili simentalac). Takva telad su često čudnih boja, nemaju tipične pasminske odlike i često su rastom bolja od roditelja radi ‘’heterotičkog ‘’efekta ili znanog ‘’bujanja’’ F1 generacije životinja. Danas se sve češću sreću takva križanja, a potomci mogu biti vrlo učinkoviti u proizvodnji mesa ili mlijeka.

prof.dr.sc. Ante IVANKOVIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPovrćarstvo pitanje br. 57
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 157
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.