Amaterski se bavim proizvodnjom sira. Koristim kupljeno sirilo, ali nisam sigurna u količinu koju trebam upotrijebiti.
Doziranje sirila ovisi o njegovoj jačini. Tako, primjerice, ako koristimo tekuće sirilo jačine 1:10 000, tada ćemo 1 ml sirila (oko pola kavene žličice) prethodno razrijediti u 1 dl vode te dodati u 10 l mlijeka, ako mlijeko želimo usiriti u vremenu od 40 minuta. Ako koristimo sirilo u prahu, obično je za sirenje 10 litara mlijeka potrebno oko 0,2 – 0,6 grama. To odgovara maloj plastičnoj žličici za kavu napunjenoj do ruba (višak sirila se skida suhim nožem). Količina potrebnog sirila koje se treba pridržavati najčešće je označena na pakiranju sirila. Sirila koja na ambalaži nemaju označene osobine (jačina, doziranje ili priroda proizvoda) treba izbjegavati u proizvodnji sireva.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTreba li ujesen priprema tla za proljetnu sjetvu povrća?
Sljedeći članakIntegrirano suzbijanje korova
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.