Može li čovjek oboljeti od crvenog vjetra (vrbanac) koji se inače pojavljuje kod svinja?
Erizipeloid (vrbanac čovjeka) uzročnik je bolesti isti kao i kod svinja, a najčešće se zaraze ljudi koje dolaze u kontakt s bolesnim ili uginulim životinjama te mesom bolesnih životinja (profesionalna bolest veterinara i mesara). Kod ljudi se bolest manifestira u obliku lokalne infekcije. Na mjestu ulaska infekta pojavljuje se bolan crveni otok, a ubrzo oteknu i lokalni limfni čvorovi. Iako se bolest uspješno liječi, pomoć liječnika je potrebno odmah zatražiti, kako se ne bi razvili simptomi oštećenja srca te septikemija, kad unatoč liječenju ishod može biti negativan. Napomene uzgajateljima svinja su otklanjanje pogodovnih faktora nastanka bolesti, pravovremeno otkrivanje simptoma te pozivanje veterinara u konačnici rezultiraju dobrim zdravstvenim stanjem vaših životinja, tako i vas.

Marijan GELO, dr. med. vet.

Prethodni članakManje administracije za uzgoj industrijske konoplje u Hrvatskoj- uz mogućnost korištenja cijele biljke
Sljedeći članakPoljoprivrednicima odobreno dodatno pravo na potrošnju plavog dizela od 9 milijuna litara
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.