Da li je točno da se odojcima u prvim danima života daje željezo jer ga mlijeko krmače sadrži premalo? Dodaje li se u hrani ili injekcijama?
Poznato je da se prasad rađa s ograničenim tjelesnim rezervama željeza, a sisajući podmiruje tek 10 posto potreba za ovim mineralnim elementom. S obzirom na to da je željezo u organizmu vrlo bitno radi sprječavanja slabokrvnosti (anemije) prasadi, a ono nema druge mogućnosti za njegovom opskrbom (nemogućnost kontakta sa željezom iz zemlje zbog držanja u zatvorenom prostoru; isključiva hranidba mlijekom), potrebno je podmladak 2 – 4 dana nakon prasenja tretirati injekcijskim pripravcima. Prema potrebi, injiciranje se ponavlja za osam do deset dana. Opisanim dvokratnim davanjem pripravaka željeza podmirit će se njegove potrebe u organizmu dok prasad s mlijeka ne prijeđe na drugu hranu koja sadržava željezo. Pritom treba upozoriti da ranije davanje željeza (1. dan) može izazvati šok, a nestručno apliciranje može dovesti do zdravstvenih komplikacija, pa o tim čimbenicima treba voditi računa, kako ne bi došlo do nepotrebnih gubitaka u uzgoju.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMamci za ribe
Sljedeći članakZaštita bilja – pravilna primjena
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.