Vinogradarstvo pitanje br. 103

19

Posadio sam za vlastitu upotrebu 200 sadnica sorte grožđa panonia (bijelo) iz Srijemskih Karlovaca i 100 komada regenta (crno) te me zanima kvaliteta vina iz navedenih križanaca (razmak između redova je 2,3 m, a razmak u redu 1,1 m), otpornost na bolesti, te kako se navedene sorte orezuju?
Navedene sorte su našim vinogradarima i vinarima još poprilično nepoznate, a radi se o vinskim sortama selekcioniranim na otpornost na gljivične bolesti, peronosporu i pepelnicu. Obje sorte već nekoliko godina pratimo i istražujemo na Agronomskom fakultetu na području zagrebačkog i zelinskog vinogorja. Rezultati pokazuju da su sorte izrazito pogodne za uzgoj na području čitave kontinentalne Hrvatske te da je kvaliteta vina identična vinima „klasičnih“ sorata. Također, u državama gdje su selekcionirane ove sorte izvrsno su prihvaćene u proizvodnji. U Njemačkoj je regent jedna od najzastupljenijih crnih sorata, a u Srbiji (Vojvodina) sve više proizvođača sadi panoniju. Način uzgoja je isti kao i za bilo koju drugu vinsku sortu (reznik (2 pupa) +lucanj (8-10 pupova)). Što se tiče bolesti, navedene sorte imaju visoku toleranciju na plamenjaču, pepelnicu i botritis, pa je potreba za zaštitnim sredstvima izrazito manja nego kod „klasičnih“ sorata. Iako otporne, zaštitu ipak treba obaviti u kritičnim fazama vegetacije kao i u klimatski lošijim godinama. Razlog je mogućnost pojave rezistentnih sojeva uzročnika navedenih bolesti uslijed njihovog jakog i učestalog napada. Zaštitu svakako treba obaviti najmanje jednom: pred kretanje vegetacije (zimsko prskanje), tijekom početnog rasta mladica i prije cvatnje. Ovisno o klimatskim prilikama u jesen, potrebna je zaštita protiv botritisa. Ove sorte ne posjeduju otpornost na crnu pjegavost i fitoplazmu, pa s tog aspekta treba provoditi mjere zaštite kao i kod svih drugih sorata. Također, sorte nisu otporne niti na štetnike poput grinja ili crvenog pauka, stoga je osobito važno spomenuto tretiranje pred kretanje vegetacije i u prvom dijelu vegetacije kad se navedeni štetnici suzbijaju. O sredstvima za zaštitu bilja i njihovoj pravilnoj primjeni savjetovat će vas u poljoprivrednim ljekarnama.

dr. sc. Domagoj STUPIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 553
Sljedeći članakOstalo pitanje br. 132
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.