Vinogradarstvo pitanje br. 108

32

Tuča veličine lješnjaka do oraha nedavno je pogodila područje u okolici Daruvara, no nije bilo znatnije štete na mladicama u mom vinogradu. S obzirom na vremenske ekstreme, velika je vjerojatnost da će tuča pogoditi vinograde i ljeti, pa čak i uoči berbe, kad bi šteta mogla biti najveća. Što preporučujete za sanaciju štete od tuče?
Budući da ste postavilli pitanje o zaštiti vinove loze uoči berbe, a nakon tuče, s obzirom na blizinu berbe i karencu, od sredstava za zaštitu bilja protiv peronospore moguće je koristiti MILDICUT (karenca 21 dan), te neki od bakrenih sistemika: GALBEN C, RIDOMIL GOLD PLUS (karenca 35 dana). Od kontaktnih sredstava protiv peronospore moguće je koristiti KAPTAN ili MERPAN (karenca 35 dana) koji potpomažu zacjeljivanju rana ili bakrene preparate: NORDOX, CUPERBLAU Z, NEORAM, CHAMPION i dr. (karenca 35 dana). Obvezno je provesti zaštitu protiv sive plijesni. S obzirom na tuču i oštećenje grozdova, najbolje je koristiti preparat SWITCH koji se najbolje pokazao u takvim uvjetima. Za popravljanje kondicijskog stanja vinove loze, zaustavljanju šoka i zaliječenja rana dobro je koristiti gnojiva na bazi aminokiselina kao šta su DRIN, POLYAMIN, FITOFERT, AMIKSOL, MEGAFOL i dr.

Nino IVANČAN, dipl.ing.agr

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVinogradarstvo pitanje br. 107
Sljedeći članakZaštita bilja pitanje br. 50
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.