Planiram aktivirati manji – portabl laboratorij, za analize vina, rakija, i sl. a isto tako i napravu za analizu ulja, primarno maslinova. Jedinice ne bi trebale biti veće od kutije za cipele, ali ne znam gdje bih mogao kupiti napravu za analizu? Gospodarski list je pisao o otpornim lozama koje se ne prskaju, no mene zanimaju samo stolne sorte. Postoje li kvalitetne fotografije takvih sorata?
Kako mi općenito uža specijalnost nisu laboratorijske tehnike i analize vina, ne mogu Vam dati neke detaljne preporuke što se tiče opreme. Ono što znam, a tiče se našeg laboratorija na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo na Agronomskom fakultetu je to da koristimo isključivo referentne (licencirane) metode te nemamo portabl uređaje za brzu analizu (kod kojih može doći do većih ili manjih odstupanja u odnosu na referentne metode). Također, znam da je laboratorijska oprema općenito skupa bilo da se radi o klasičnim epruvetama, mućkalicama i sl., a pogotovo ako se radi o sofisticiranoj opremi o kakvoj i vi razmišljate. Zbog iznimno male, gotovo zanemarive potražnje na našem tržištu takvu opremu je dosta teško naći i ona je iznimno skupa. Neke od tvrtki od kojih mi nabavljamo laboratorijsku opremu a na njihovim web stranicama imaju i uređaje za analizu vina su sljedeće: PA-VIN iz Jastrebarskog , COPAN iz Zagreba i KEFO iz Siska. Jedna od tvrtki koja nam šalje ponude također je i HANNA INSTRUMENTS. Stoga za detaljne informacije o ponudi i cijenama pokušajte kontaktirati navedene tvrtke. Nešto fotografija navedenih sorata imamo mi u našim osobnim arhivima koje zasad nismo objavljivali. Sustavnih istraživanja otpornih stolnih sorata (za razliku od vinskih) zasad kod nas nema jer nema niti većih proizvodnih nasada gdje bi se istraživanja mogla kvalitetno provesti. Nešto malo informacija posjedujemo u vlastitoj arhivi koju čine stručni članci, bilteni, izvješća, itd. s institucija koje su vlasnici oplemenjivačkih prava za te sorte ili provode detaljnija istraživanja. Navedene informacije i podaci drugih institucija odnose se na drugačije klimatske uvjete od onih koji prevladavaju kod nas pa treba biti svjestan da u našim uvjetima kod nekih sorata može biti odstupanja u svojstvima. Ako vas interesira neka sorta ili vam treba preporuka, na temelju dostupnih informacija možemo vam dati opću preporuku za neke od njih.

dr. sc. Domagoj STUPIĆ

Prethodni članakPrijavite se za potporu za kupnju i uzgoj rasplodnih junica- na raspolaganju 195 milijuna kuna- rok prijave 1. listopada
Sljedeći članakOtkup mandarina, jabuka i ostalog voća i povrća roda 2018. godine- uputa otkupljivačima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.