O „direktoru“ izabeli kao grožđu i vinu smatram „da znam sve“. Međutim, čitao sam da nijedan dobar francuski konjak nije proizveden bez udjela vina od hibrida, a isto tako da su u nekim državama ukinute zabrane o njenom širenju. Da li je to točno?
Izabela je stari direktor, vrsta američke loze Vitis Labrusca, k nama donijeta početkom XIX. stoljeća iz SAD-a. Kod nas se najviše uzgaja samo u hladnim i vlažnim krajevima (Međimurje, Hrv. zagorje), a u Sloveniji uz granicu prema tim područjima, najvećima kao sjenica uz kuću. Naime, izabela je bujna rasta, a uz to ima velike široke listove, pa se i po tome lako raspoznaje. Grožđe s krupnim bobicama ljubičasto-modre je boje i jaka hibridnog, nekima ugodnog, drugima neugodna mirisa. Zakonom o vinu brani se njeno širenje, ali su neke vinogradarske države takve zabrane ukinule, pa se iz njena grožđa proizvode vina i stavljaju u promet jednako kao i vina od grožđa Vitis vinifere. U Italiji izabelu, ali i druge direktore nazivaju uva fragola. U Austriji je na vinskom sajmu Vinova 1998. predstavljeno vino proizvedeno od mješavine grožđa novih i starih hibrida pod imenom Uhunder.

Ivan SOKOLIĆ, dipl. ing.

Prethodni članakSajam Proizvodi hrvatskog sela 11.-13. ožujka 2016 godine
Sljedeći članakNewsletter 4/2016
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.