Živim u Delnicama i zainteresiran sam za sadnju vinove loze za proizvodnju vina. Parcela se nalazi na 360 m nadmorske visine i zima traje 5 mjeseci s temperaturama i do -15°C. Koje sorte bi mogle uspjevati u tim uvjetima ?
S obzirom na uvjete koji vladaju na području Gorskog kotara (klimatske prilike, minimalne zimske temperature, trajanje vegetacije i dr.) nije moguć jednostavan uzgoj vinove loze tj. nije moguće proizvesti kvalitetno grožđe korištenjem sorata vinove loze. Postoje određene sorte tj. hibridi loze novije generacije koji se uzgajaju u hladnijim klimatima, međutim kod nas ih još uvijek ne nalazimo na tržištu sadnog materijala. S obzirom na želju za proizvodnjom vlastitog vina preporuka je nabavka grožđa tj. sirovine iz vinogradarskih područja kontitnetalne ili primorske Hrvatske te prerada u vlastitom angažmanu.

Dr. sc. Darko PREINER

Prethodni članakVijeće ministara poljoprivrede i ribarstva EU u Briselu
Sljedeći članakKriza u europskom sektoru proizvodnje svinjskog mesa
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.