Što je to tiražni liker i zašto se dodaje kod proizvodnje pjenušavog vina?
Tiražni liker je otopina (sirup) koja se dobije od vina kojemu dodamo šećer i selekcionirani vinski kvasac. Taj sirup dodaje se temeljnom ili osnovnom vinu, koje zatim razlijevamo u boce gdje započinje drugo vrenje (vrenje u boci). Kod proizvodnje pjenušavog vina razlikujemo osnovno ili temeljno vino koje se dobije vrenjem mošta – to je prvo vrenje. Drugo ili sekundarno vrenje u boci potiče se tiražnim likerom (prvim vrenjem dobijemo osnovno vino, jedne sorte ili mješavinom sorata). Drugo vrenje, nastaje razlijevanjem temeljnog vina, u boce, odnosno vina koje smo dobili vrenjem mošta. Vino koje smo dobili prvim vrenjem, (vrenjem mošta) dodali smo tiražni liker sastavljen od šećera i kvasaca i tada počinje drugo vrenje). Pjenušavo vino, uz druge određene sastojke sadrži i povećanu količinu ugljičnog dioksida, a tlak u prirodnom pjenušavom vinu mora iznositi najmanje 3,0 bara. CHARMAT je postupak proizvodnje pjenušavog vina, gdje je bocu zamijenila cisterna. Postupak je dobio naziv po autoru Eugenu Charmatu. Osnovni postupak je takav da se u cisterni najčešće s dvostrukim stijenkama, provodi dirigirano vrenje. Pjenušavo vino odvaja se od taloga, filtrira i puni u boce.

Mr. Milorad ZORIČIĆ 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrekrupa kukuruza u hranidbi svinja
Sljedeći članakUloga općina u opstanku ruralnog prostora Hrvatske
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.