Vino mi je ostalo slatkasto, da li postoji način da se to ispravi?
Kod spomenutog slatkastog vina mora se provesti naknadno vrenje, kako bi se ostatak šećera pomoću selekcioniranog vinskog kvasca pretvorio u alkohol. Vinu treba dodati 40 g/100 lit. selekcioniranog vinskog kvasca (kvasac za naknadno vrenje). Kvasac namočiti u 0,5 lit. mlake vode kroz 20 minuta, zatim to sve uliti u posudu u koju prethodno ulijete 5-6 lit. vina i zatim dobro promiješati i uliti u sud (bačvu, cisternu) s vinom. U sudu opet dobro promiješati. Kako bi se pokrenulo vrenje uz pomoć vinskog kvasca temperatura vina mora biti između 18 i 20 °C. Pod pretpostavkom da je vino zdravo, što u ovom slučaju znači, da nema povišenu hlapljivu (octenu) kiselinu, postupak naknadnog vrenja će uspjeti.

mr. M. ZORIČIĆ

(Op. ur. članak o pokretanju vrenja vina objavljen je u G. L. broj 4/2013. “Kad je vino slatkasto…” str. 62)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako ispraviti slatkoću vina?
Sljedeći članakSajmovi, izložbe, dani, festivali – SVIBANJ
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.