Kakve su osobine (nove?) sorte grožđa Regent s obzirom na otpornosti prema bolestima, najvažnijim bolestima, niskim temperaturama, vremenu dozrijevanja i naravno kvalitete vina?
Regent pokazuje visoku otpornost na plamenjaču, pa se u većini godina zaštita protiv te bolesti može izostaviti. Otpornost na pepelnicu je dobra, te se u lošijim godinama zaštita može provoditi i manje učinkovitim sredstvima, poput onih dopuštenih u ekološkom uzgoju. Kako ni prema sivoj plijesni nije osobito osjetljiv, praktična iskustva pokazuju da se zaštita protiv bolesti može kvalitetno provesti s maksimalno tri tretiranja. Regent dobro podnosi i niske zimske temperature, pa je sve više interesa za njegovo širenje u hladnija vinogradarska područja. Regent je sorta rane dobi dozrijevanja, pa je za berbu spreman nešto ranije od Portugisca. Prinosi su joj osrednji, nešto viši od Pinota crnog od kojeg nakuplja i nešto više šećera. Kiselost mu je umjerena, a vrlo dobrom obojenošću nadmašuje sve ostale crne sorte koje se mogu uzgajati u istom području. Od Regenta se mogu dobiti alkoholična vina, intenzivne boje, dobrog tijela i umjerene kiselosti s prepoznatljivim aromama trešnje i crnog ribiza. Iako su već kao mlada meka i pitka, vina Regenta s dobrih položaja i u boljim godinama mogu dozrijevati u barrique bačvicama. Po svojim obilježjima ta vina često podsjećaju na vina južnijih vinogradarskih područja. Vina Regenta za sada se ne proizvode u Hrvatskoj. Sorta nije preporučena za naša vinogradarska područja i tek je u fazi ispitivanja, no sudeći prema prvim iskustvima iz pokusnih nasada u Zelini i Zagrebu, sorta ima potencijal za širenje i u našim kontinentalnim vinogradima. Za uzgoj Regenta sve više zanimanja pokazuju proizvođači u sustavu ekološke proizvodnje, a ako se uvrštavanjem na listu preporučenih kultivara dopusti proizvodnja vina sa zaštitom zemljopisnog podrijetla, vjerujemo da će naći svoje poklonike i među ostalim proizvođačima.

Prof. dr. sc. Jasminka KAROGLAN KONTIĆ 

 

Prethodni članakSuzbijanje korova u nasadu krastavaca
Sljedeći članakVisoke novčane kazne za nekorištenje zaštitne opreme prilikom uporabe pesticida
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.