Kako orezati vinograd koji nije jednu godinu orezivan?


Kod vinograda kod kojeg je preskočena rezidba jedne vegetacijske sezone elementi reza su najvjerojatnije “pobjegli” od pozicije na kojoj bi se trebali nalaziti za uobičajenu rezidbu, bez obzira na uzgojni oblik na kojem se vinograd uzgaja. Naime, kod vinove loze rodno je jednogodišnje drvo (rozgva) koje se razvilo iz dvogodišnjeg drva, a u ovom slučaju se oko mjesta račvanja (ili ogranaka ako je u pitanju kordonski oblik) nalazi samo staro trogodišnje drvo. Zbog toga bi trebalo provjeriti je li na mjestima prikladnima za ostavljanje elemenata reza iz starog drva potjerala koja jednogodišnja rozgva.

Ukoliko je moguće, takvu rozgvu (svaku najednom kraku kod Guyota ili na svakom ogranku kod kordonca) trebalo bi prikratiti na prigojni reznik s dva do tri pupa, a sve ostalo treba ukloniti. Iz ostavljenih reznika razvit će se dvije mladice koje u narednoj vegetaciji režemo po ustaljenom pravilu tako da donju režemo na prigojni reznik, a onu na višem položaju na rodno drvo (rodni reznik ili lucanj). U slučaju da oko mjesta račvanja ne postoji potjerala jednogodišnja rozgva, najbolje je cijeli trs otpiliti nekoliko centimetara iznad spojnog mjesta s podlogom i uzgajati jednu dobro razvijenu mladicu iz koje ćemo narednih godina formirati krakove i ogranke, te na taj način obnoviti cijeli trs. Valja naglasiti da tekuće vegetacijske sezone ne treba očekivati značajnu količinu uroda.

Prethodni članakPodloge za oprašenu prasad
Sljedeći članakKratkim lancima opskrbe potrošači dobivaju kvalitetniju hranu, a proizvođači osigurano tržište za svoje proizvode
dr.sc. Mirela Osrečak
Viši stručni suradnik na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: utjecaj ampelotehnike i ekoloških uvjeta na fiziologiju vinove loze, biološki potencijal polifenolnih spojeva u vinu. Mirela Osrečak rođena je 26.10.1980. godine u Zagrebu. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 2005. godine, a na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo zaposlena je od siječnja 2007. godine kao viši stručni suradnik u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Doktorsku disertaciju obranila je 2014. godine. Znanstveni interes usredotočen je na fiziologiju vinove loze, ampelotehniku, ekologiju vinove loze, stolno grožđe, zdravstvene aspekti grožđa i vina, posebno na biološki potencijal polifenolnih spojeva u vinu. Aktivno sudjeluje u izvedbi nastave na dva modula dodiplomskog studija, te dva modula diplomskog studija. Kao autor/koautor objavila je veći broj znanstvenih radova indeksiranih u međunarodnim bazama te veći broj stručnih i popularnih članaka, kao i sudjelovala na većem broju domaćih znanstvenih skupova i međunarodnim kongresima. Član je Hrvatskog enološkog društva, te Povjerenstva za senzorno ocjenjivanje vina.