Kako orezati vinograd koji nije jednu godinu orezivan?
Kod vinograda kod kojeg je preskočena rezidba jedne vegetacijske sezone elementi reza su najvjerojatnije “pobjegli” od pozicije na kojoj bi se trebali nalaziti za uobičajenu rezidbu, bez obzira na uzgojni oblik na kojem se vinograd uzgaja. Naime, kod vinove loze rodno je jednogodišnje drvo (rozgva) koje se razvilo iz dvogodišnjeg drva, a u ovom slučaju se oko mjesta račvanja (ili ogranaka ako je u pitanju kordonski oblik) nalazi samo staro trogodišnje drvo. Zbog toga bi trebalo provjeriti je li na mjestima prikladnima za ostavljanje elemenata reza iz starog drva potjerala koja jednogodišnja rozgva. Ukoliko je moguće, takvu rozgvu (svaku najednom kraku kod Guyota ili na svakom ogranku kod kordonca) trebalo bi prikratiti na prigojni reznik s dva do tri pupa, a sve ostalo treba ukloniti. Iz ostavljenih reznika razvit će se dvije mladice koje u narednoj vegetaciji režemo po ustaljenom pravilu tako da donju režemo na prigojni reznik, a onu na višem položaju na rodno drvo (rodni reznik ili lucanj). U slučaju da oko mjesta račvanja ne postoji potjerala jednogodišnja rozgva, najbolje je cijeli trs otpiliti nekoliko centimetara iznad spojnog mjesta s podlogom i uzgajati jednu dobro razvijenu mladicu iz koje ćemo narednih godina formirati krakove i ogranke, te na taj način obnoviti cijeli trs. Valja naglasiti da tekuće vegetacijske sezone ne treba očekivati značajnu količinu uroda.

Mirela OSREČAK, dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPodloge za oprašenu prasad
Sljedeći članakKratkim lancima opskrbe potrošači dobivaju kvalitetniju hranu, a proizvođači osigurano tržište za svoje proizvode
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.