Prskao sam Demitanom i nakon toga je pala kiša za 30-40 min. Da li je potrebno opet prskati?
U pravilu nakon što se završi s mjerama aplikacije sredstava za zaštitu bilja, a u narednih 20-30 minuta ne pada kiša u obliku jačeg pljuska ne treba ponavljati zaštitu. U ovom slučaju pretplatnik je tretirao vinograd sredstvom za suzbijanje grinja – akaricidom Demitan SC. Iskustva nam govore da zadnjih godina bilježimo porast pojave i štetnosti grinja, osobito lozinih grinja šiškarica (akarinoze i erinoze). Ove se grinje u slučaju vrlo jake zaraze suzbijaju barem dva puta s razmakom 7-9 dana. Pritom koristimo pozitivan učinak sumpornih fungicida na temperaturama između +18o i +24 oC (što je ove sezone bilo optimalno u zadnjim danima mjeseca ožujka i prvim danima mjeseca travnja), a zatim naknadno koristimo akaricide (npr. već spomenuti Demitan SC). Optimalno vrijeme primjene akaricida Demitan SC na području SZ Hrvatske je ove sezone bio početak druge dekade mjeseca travnja (11. i/ili 12. 4. 2014.) Idealno bi bilo da prilikom suzbijanja grinja iz skupine šiškarica u vinogradima nakon opisanih mjera zaštite, kiša ne pada barem 2-3 naredna dana (iskustva nam govore da je tada učinkovitost ovih mjera zaštite najbolja). Stoga pretplatniku preporučujem da kontrolira zdravstveno stanje vinograda. Ako se nakon provedene zaštite Demitanom još pojavljuju znakovi ili simptomi napada lozinih grinja šiškarica (akarinoze, erinoze) tada treba poduzeti nove mjere usmjerene zaštite. U sustavu integrirane proizvodnje grožđa primjena specifičnih akaricida (Demitan SC i drugi) dopuštena je samo jednom tijekom sezone!

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Prethodni članak100 dana Ministarstva poljoprivrede
Sljedeći članakRadionica za voćare
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.