Pred kućom namjeravam podignuti brajdu za uzgoj stolnog grožđa i kao prirodni zid. Čuo sam za sortu Terez, da je stolna sorta grožđa, otporna na bolesti i hladnoću i krupnih grozdova.
Sorta je nastala 1969., a na sortnu listu Mađarske uvrštena je 1995. Srednje je kasna sorta po dozrijevanju, pa tako u uvjetima sjevernog Hrvatskog primorja dozrijeva početkom rujna, a na kontinentu krajem rujna. Razvija velike grozdove mase 400-450 grama, koji su dosta zbijeni. Bobice su ovalnog oblika, zeleno žute boje. Kožica je dosta debela pa je sorta pogodna i za duži transport kao i za čuvanje. nakuplja nešto niže šećere u moštu od 80 do 85 0e0, ali je vrlo ugodnog osvježavajućeg okusa. Vrlo je dobre otpornosti na plamenjaču, pepelnicu i sivu plijesan, a jako dobro podnosi i niske zimske temperature.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSutra zadnji dan za podnošenje prijava za Podmjeru 5.2.
Sljedeći članakNewsletter 9/2015
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.