Ove godine prvi put sam filtrirao vino, no nisam zadovoljan okusom i mirisom. Kao da je izgubilo aromu, a ni okus nije kao što je bio.
Načelno, bez degustacije mogu dati nekoliko savjeta o filtriranju vina:
• Prve količine filtriranog vina najbolje je odvojiti, te ponovno vratiti na filtraciju kako bi se izbjegla pojava okusa na filtracijski materijal
•Ako sumnjamo u kvalitetu filter ploča treba ih isprati sa 0,6% otopinom vinske ili limunske kiseline (filter se napuni otopinom te ostavi oko pola sata, a zatim ispere vodom)
• Da bi se izbjegla oksidacija, pogotovo bijelih vina, preporučuje se sumporenje vina prije ili tijekom filtracije
• Čuvati filter ploče na suhom mjestu kako ne bi poprimile strani miris
• Poslije završetka filtracije, filter odmah oprati vodom ili zapariti

Ana Marija JAGATIĆ-KORENIKA, dipl. ing.

Prethodni članakBlijedilo i žutilo listova na mladom nasadu lijeske
Sljedeći članakKakav mora biti kavez kod uzgoja orijaških pasmina kunića?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.