Proizvodim vino za vlastite potrebe iz hobija. Gdje mogu odnijeti uzorak vina na analizu, koliko analiza košta, što se sve analizira i koliko vina treba donijeti na uzorak?
Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo radi se kompletna analiza vina. Uzorak koji se donosi na analizu treba donijeti u staklenoj boci ili u plastičnoj boci od vode (0,5 l). Boca obavezno mora biti puna. Analiza se naplaćuje posebno za svaki parametar, npr. može se napraviti samo Slobodni SO2 i cijena je 30 kn + PDV. Mala analiza vina košta 270 kn + PDV, a uključuje analizu alkohola (ebulioskop), ukupne i hlapljive kiselosti, šećera te slobodnog i ukupnog SO2, što je za hobiste sasvim dovoljno. Također se na Zavodu uzorak može donijeti na kušanje radi savjeta što i kako napraviti s vinom.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDavanje zobi kunićima
Sljedeći članakAgroskill pilot radionica u organizaciji Agronomskog fakulteta
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.