Koju bijelu sortu (cca 500 loza) posaditi u Ljubaču kod Ražanaca, i kako ih moram tretirati zaštitnim sredstvima? Sada imam 1000 sadnica plavine, debita i maraštine.
Od bijelih sorata za sadnju na navedenom području mogu vam preporučiti maraštinu, debit i pošip. Prve dvije ste već naveli da ste posadili. Obje sorte iznimno su pogodne za sadnju na navedenom području iako imaju određene nedostatke. Za sortu debit karakterističan je niski sadržaj kiseline u moštu u vrijeme berbe, a time i kasnije u vinu. Također kod ove sorte u pojedinim godinama dolazi do slabijeg uroda. Sorta maraština daje dobre prinose uz optimalne šećere i kiseline, ali je izrazito osjetljiva na pepelnicu, te treba obaviti pravovremenu zaštitu prema savjetima agronoma. Sorta pošip zadnjih godina se pomalo s otoka Korčule širi i na obalni dio Dalmacije gdje se pokazala vrlo dobra kod pojedinih proizvođača. Ova sorta ima vrlo prepoznatljivu sortnu aromu, nakuplja izvrsne šećere (18- 22 % šećera) uz optimalan sadržaj kiselina (6-7 g/l). Rodnost je vrlo dobra, često sklona i visokim prinosima. Veliki joj je nedostatak vrlo tanka kožica bobice zbog čega je izrazito osjetljiva na ožegotine i trulež grožđa. Također, sorta dozrijeva u 2. epohi, što je ranije u odnosu na maraštinu (3. epoha), a posebno debit (4. epoha). Zbog svega navedenoga sorta je zahtjevna u vinogradu, ali zato svoj puni potencijal u potpunosti otkriva u vinu. Bilo da proizvodite sortno vino ili blend više sorata, ova sorta svakako je dobar izbor za podizanje kvalitete vina. Što se tiče zaštite od bolesti, kod svih sorata morate obratiti iznimnu pažnju na zaštitu od pepelnice, a u kišnim godinama i od plamenjače, te truleži na grožđu. Za kvalitetne savjete o zaštiti u pojedinim fazama rasta i razvoja loze tijekom sezone savjetujte se s kolegama agronomima u poljoprivrednim ljekarnama, savjetodavnoj službi i drugdje. Oni će vam dati najbolju preporuku sredstava za zaštitu bilja, njihovu koncentraciju, te vrijeme primjene, ovisno o specifičnim klimatskim prilikama na navedenom području.

Domagoj STUPIĆ, dipl.ing.agr.

Prethodni članakZbog čega kod kiseljenja mlijeka stalno ima mjehura i čudne je konzistencije?
Sljedeći članakKako poboljšati strukturu tla tako da se vlaga ne zadržava?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.