Imam vinograd i sortu sauvignon, pa me zanima koji su optimalni rokovi za berbu u svrhu očuvanja aroma, treba li brati grožđe s više ili manje šećera ?
Sorta sauvignon spada u aromatične bijele sorte čija specifična aroma ovisi o dozrelosti grožđa i tehnologiji proizvodnje. Prepoznatljiva sortna aroma sauvignona koja podsjeća na zelenu papriku, svježe pokošenu travu, mačji urin ili šimšir spada u skupinu kemijskih spojeva koji se nazivaju metoksipirazini. Ovi spojevi nađeni su i u drugim plodovima kao što su grašak, zelena paprika, pa čak i krumpir. Njihova koncentracija veća je u nezrelom grožđu i s dozrijevanjem grožđa ona pada. Također je grožđe u sjeni bogatije metoksipirazinima. Stoga se preporuča dio Sauvignona pobrati ranije i time sačuvati njegove pozitivne sortne arome. Osim toga, metoksipirazini većim djelom se nalaze u kožici bobice. Tehnologijama u vinifikaciji kao što su maceracija (dulji kontakt između kožice i mošta) i jačim prešanjem može se ekstrahirati više metoksipirazina u mošt.

dr.sc.Marin MIHALJEVIĆ ŽULJ

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 495
Sljedeći članakPovrćarstvo pitanje br. 56
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.