Inoks spremnik mi je ulovio blagu hrđu po rubu vrha spremnika tokom vrenja crnog vina. Rabio sam Pyrovin za crno vino, omotao sam folijom. Imam više spremnika istog proizvođača sa više vrsta vina, izvrsne su kvalitete i nikada se to nije dogodilo. Jesam li stavio previše sumpora?
Ako se ne rabi na ispravan način, suhi sumpor (Vinobran, Pyrovin…) može biti agresivan prema svim vrstama čelika, pa tako i inoksu. Česta situacija je da ljudi stavljaju suhi sumpor na plutajući poklopac u inoks bačvicu, te da taj sumpor izgrize poklopac, to se nikako ne smije raditi na tajnačin.
Osobno u praksi nisam vidio primjere da bi inoks prohrđao zbog sumpornih pripravaka za vino. Inoks kao i svaki drugi materijal može u sebi imati nedostataka, bez obzira o kojem se proizvođaču radilo. Kad će i pod kojim uvjetima doći do propadanja materijala stvar je više faktora kao što su: fizičko
oštećenje, oksido-redukcijskih procesa između vina – inoks posude – zraka, odnosno plinova koji su standardni dio zraka. Osobno nisam stručnjak za materijale i njihovu kvalitetu, ali na osnovu iskustva znam da sumporni pripravci ne djeluju agresivno na inoks. Ako se radi o nedavno kupljenom inoksu probajte reklamirati proizvod kod prodavača.
dr. sc. Domagoj STUPIĆ

Prethodni članakKako ispravno koristiti YaraMila complex gnojivo?
Sljedeći članakIsplativ uzgoj jagoda
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.