Vinogradarstvo pitanje br. 99

28

Koliki je vijek trajanja “otpornih” sorata vinove loze, npr. Phoenix? U proljeće bih posadio oko 400 trsova, a kod nas u okolici Varaždina kruže priče da te sorte imaju kraći vijek trajanja, tj. od 7-10 godina.

Niti jedna drvenasta kultura, uključujući i vinovu lozu nema vijek trajanja. Svaka od njih živi i raste dok ima ekološke preduvjete za rast i razvoj: tlo (hranjive tvari), vodu, sunce, toplinu, itd., te dok nije napadnuta od neke bolesti i štetnika koje uvjetuje njezino uginuće. Druga stvar koja je u uzgoju svake drvenaste kulture bitna s gospodarskog aspekta je potencijal rodnosti koji slabi nakon određenog vremena. Kod vinove loze rodni potencijal slabi nakon 20 godina, a na lošijim položajima i sa slabijom agrotehnikom nakon 15 godina. Što se tiče sorata koje imaju visoku razinu otpornosti na bolesti, potencijal rodnosti je isti kao i kod tradicionalnih sorata, te po ničemu ne zaostaju u životnoj snazi i gospodarskim svojstvima od tradicionalnih sorata. Ove sorte, da bi razvile svoj puni potencijal rasta i rodnosti, također trebaju dobre vinogradarske položaje, te pravilnu i redovitu agrotehniku. 
Također, ove sorte treba saditi u vidu cijepova, gdje je plemka sorte cijepljena na korijen podloge koja je otporna na štetnika filokseru. Ako bi samo upiknuli šibe traženih sorata u tlo, one bi razvile vlastiti korijen, ali takav korijen nije otporan na filokseru, te bi kroz nekoliko godina (5-10) došlo do propadanja trsova uslijed napada štetnika. U tome možda i leži razlog priča da trsovi takvih sorata propadaju vrlo rano, jer ljudi često kod susjeda uzimaju šibe raznih, njima interesantnih i po njihovom mišljenju otpornih sorata i zakorjenjuju ih sami što se kroz nekoliko godina pokaže pogubno. Preporučam vam stoga da nabavite cijepove u registriranim rasadnicima kako bi osigurali maksimalno kvalitetan i otporan materijal. Koliko je meni poznato, u Hrvatskoj još nema rasadnika koji cijepe takve sorte, pa ih je najbolje potražiti u Sloveniji.
Od sorata vam možemo preporučiti Johaniter, Solaris, Biancu (nešto je slabije rodnosti), Merzling od bijelih, te Regent od crnih sorata.

dr. sc. Domagoj STUPIĆ

 
Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 527
Sljedeći članakOstalo pitanje br. 127
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.