Planiram vino destilacijom pretvoriti u rakiju te je spremiti na odležavanje u novu hrastovu bačvu. Zanima me kako kvalitetno pripremiti bačvu za upotrebu?

Novu hrastovu bačvu treba prvo dobro oprati vrućom vodom (80 do 100 °C). Ako postoji mogućnost, za to je bolje koristiti vodenu paru. Time ćemo ukloniti mikrobiološke kontaminacije koje su eventualno prisutne u mikroporama dužica drva te ukloniti grube nečistoće. Nakon tog prvog ispiranja potrebno je napuniti bačvu u potpunosti vodom i ostaviti nekoliko dana da dužice upiju vodu. Voda se po potrebi može i mijenjati svaki drugi dan kako ne bi ustajala. Tijekom tog vremena voda će izvući iz bačve dio „zelenih“ tanina drva. Nakon 4-5 dana voda se istoči iz bačve te se može odmah uliti vinski destilat. Bačva se ne puni do vrha već se ostavlja 2-5 L praznog prostora. Preporuča se uliti destilat s nešto većom koncentracijom etanola (60 – 70 %vol.) kako bi se postigla što bolja ekstrakcija aromatskih aldehida koji pridonose mirisu i okusu budućeg vinjaka. Nakon 6 mjeseci se lagano dodaje destilirana voda i spušta se jakost destilata na oko 55 %vol. što se smatra idealnom jakošću za duže dozrijevanje u bačvi. Tako destilat može dozrijevati minimalno 6 – 18 mjeseci nakon čega će već poprimiti zlatnu boju i obilježja vinjaka u mirisu i okusu. Kod nove bačve postoji mogućnost da prvo punjenje „povuče“ malo više tanina iz bačve pa je potrebno kušati destilat nakon prvih 6 mjeseci. Ako je potrebno, destilat možemo istočiti u inoks posudu ili neku korištenu drvenu bačvu. Međutim, treba napomenuti da bi minimalno dozrijevanje vinjaka trebalo biti 2,5 do 3 godine. Tek tada vinjak poprima punoću, ozbiljnost i buke (bouquet) zrelosti.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTavan kao predmet spora
Sljedeći članakOstalo pitanje br. 159
Avatar
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.