Voćarstvo pitanje br. 100

17

Može li se smanjiti urod trešanja (postoji li neki način) da bi preostali plodovi bili krupniji?
Većina ploda trešnje je jedan od najznačajnijih kriterija o kojima ovisi cijena. Ona ovisi o sorti, podlozi i tehnologiji uzgoja. Prorjeđivanje plodova je jedna od mjera kojima je moguće povećati veličinu ploda. Na žalost, trešnja je problematična vrsta za prorjeđivanje i u Hrvatskoj nema puno praktičnih iskustava. Stoga se za povećanje krupnoće plodova trešanja mogu uporabiti američka iskustva koja su pokazala da se zadovoljavajuća krupnoa može postići ručnim prorjeđivanjem 50% cvjetova na svibanjskim kiticama u fenofazi pune cvatnje ili prskanjem mješavinom 2% ribljeg ulja i 2,5% kalcijevog sulfata s volumenom vode od oko 2000 l po hektaru oko 2 tjedna poslije pune cvatnje. Ručno je prorjeđivanje skupo i dugotrajno, a na velikim stablima i neizvedivo, stoga je kemijsko prorjeđivanje bolja opcija ako su stabla velika. Treba upozoriti da kemijsko prorjeđivanje ponekad može imati i prejaki učinak i dovesti do značajnog smanjenja priroda. Stoga savjetujem da ga prvo probate provesti na malom broju stabala, kako biste isprobali njegovu učinkovitost. Na temelju tako dobivenog iskustva obavite prorjeđivanje cijelog voćnjaka u sljedećoj godini.

prof. dr. sc. Tomislav JEMRIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 99
Sljedeći članakVinogradarstvo pitanje br. 52
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.