Voćarstvo pitanje br. 103

22

Da li je potrebno na kiviki orezati i one izbojke koji se nalaze na već orezanim “debljim” granama?
Kivika rađa na mladicama izraslih iz bočnih pupova dugih jednogodišnjih izbojaka koji se razvijaju iz dvogodišnjih grana. Stoga je rezidba ove voćke slična rezidbi vinove loze. Treba ostavljati samo duge jednogodišnje izbojke koji su srednje bujni i lijepo raspoređeni duž kraka. Broj ostavljenih izbojaka ovisi o starosti i kondiciji voćke. Svi slabi, polomljeni, bolesni i oštećeni izbojci i grane moraju se obavezno odrezati. U slučaju kada nemamo dovoljan broj rodnih izbojaka može se ostaviti i poneka prošlogodišnja izrođena grana čiji se bočni jednogodišnji izbojci prikrate (to su oni na kojima su bili plodovi), na 30-ak cm dužine od mjesta izbijanja.

prof. dr. sc. T. JEMRIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVinogradarstvo pitanje br. 55
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 301
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.