Posadio sam kiviku prije četiri godine i želim ju stručno orezati i upoznati se s načinom rezidbe.
Kod kivike se primjenjuje zimska i ljetna rezidba. Zimska rezidba obavlja se od jeseni do kretanja vegetacije, u danima kada temperatura nije ispod 0 0C.Treba paziti da se rezidba ne obavlja kada biljka jako suzi, znači najkasnije oko mjesec dana prije početka otvaranja pupova. Kod rezidbe na zrelo radi se djelomična zamjena starijeg drva (1/4 do 1/3) mlađim drvetom. Na taj način, pored redovitog vraćanja grančica prema kordoncu, održava se stalna vegetativna aktivnost u njegovoj blizini i održava se željeni uzgojni oblik i redovita rodnost. Preguste i oštećene mladice treba ukloniti, one koje su rodile skraćuju se na 3 do 4 pupa iznad mjesta gdje su bili zadnji plodovi. Iz ovih pupova razvit će se nove mladice, koje će donijeti rod u tekućoj godini. Zelena ili ljetna rezidba obavlja se tijekom vegetacije zakidanjem, uklanjanjem ili skraćivanjem mladica; ovo ovisi od cilja koji se ovom rezidbom želi postići. U početku vegetacije uklanjamo konkurentne mladice, a sredinom vegetacije i kasnije, skraćuju se rodne mladice na 6 do 8 pupova iznad posljednjih plodova. Mladice koje ne nose plod skraćujemo, ovisno od uzgojnih oblika i bujnosti na 1 do 1,5 m.Kao i kod drugih voćnih vrsta, prejaka rezidba može utjecati na bujnost i ometati oprašivanje. Skraćivanjem mladice tijekom vegetacije sprječava se prekomjerno umotavanje izboja oko potpore i olakšava se zimska rezidba.

Darko KANTOCI, dipl. ing.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVinogradarstvo pitanje br. 56
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 310
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.