Uzgajam smokvu već par godina, ali nije rodna, odnosno ne daje krupne (normalne) plodove, što od nje očekujem.


Gotovo svaka voćka, pa tako i smokva, nekoliko godina nakon sadnje ne rađa ili daje malo plodova. To je normalno, jer voćka u svom životu mora proći mladenački stadij tijekom kojeg intenzivno raste i razvija se, a kasnije kada se stvori određena ravnoteža, urodi postaju obilniji i redovitiji. Držimo da ste se prerano zabrinuli i da će sve brzo doći na svoje. Smokvu nemojte pretjerano gnojiti i zalijevati, niti prepustiti suši ili nekim drugim nepovoljnim okolnostima. Ako se u ovom slučaju radi o tipičnom tlu iz vašeg podneblja, mislimo da tu ne morate tražiti krivca. Međutim, dobro bi bilo da pošaljete zemlju na analizu kako biste saznali najosnovnije podatke o sadržaju makroelemenata u tlu, što bi vam trebalo pomoći u pravilnijoj gnojidbi.

Ivo KIRIGJIJA, dipl. ing.

Prethodni članakPotvrđena influenca ptica na još 5 gospodarstava kod Vinkovaca
Sljedeći članakBranje šparoga u Njemačkoj i mirovina
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.