Višnja stara 3 godine, iznimno bujno cvate, ali nakon formiranja plodova velika većina njih požuti ili se osuši, te otpadne. Koliko primjećujem listovi se ne suše, no stablo izgleda (kraj svibnja), kao da ga je netko već obrao. O čemu se radi i kakve mjere valja poduzeti?
Prema onome što ste naveli, navjerojatnije se radi o slaboj oplodnji izazvanoj nedostatkom odgovarajuće sorte oprašivača ili slabom aktivnošću pčela. Premda je većina sorti višanja samooplodna, ipak postoje i djelomično samooplodne ( cigančica 404, debrecenska, nagy gomet, montmorency) i stranooplodne sorte (torpe megy, cigančica 1317). Obzirom da niste naveli o kojoj se sorti radi, ovaj se razlog ne može isključiti ako imate posađeno samo jedno stablo udaljeno od drugih stabala višanja drugih sorti koje bi mogle poslužiti kao oprašivači. Drugi razlog može biti slaba aktivnost pčela u vrijeme cvatnje. Višnja relativno rano cvate i, ako su dnevne temperature niže od 10-12° C, pčele ne izlaze iz košnica pa izostaje oprašivanje. Dokazano je da ovaj razlog može biti uzrok slabog zametanja plodova čak i kod samooplodnih sorti višanja.

prof. dr. sc. Tomislav JEMRIĆ

Prethodni članakMinistar Tomislav Tolušić u službenom posjetu Međimurskoj županiji
Sljedeći članakBespovratna sredstva EU za nezaposlene
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.