Najviše nas brine plod koji je izvana lijep i izgleda potpuno zdrav, a kad ga se rastvori do koštice, vidi se da je meso uz košticu počelo tamniti. Što je plod marelice zreliji, to je meso uz koštici tamnije i neukusnije za jelo. Ako tako ubranu marelicu ostavimo nekoliko dana u kući, meso više potamni i poveća se krug sve do kožice ploda i taj dio ploda je mekan. To se izvana na plodu ne vidi, nego kad se plod rastvori. Ako plod ostane na stablu do veće zrelosti da postane mekaniji, onda čim ga rastvorimo vidimo da je ta tamna boja i veća mekoća mesa kod koštice obuhvatila čitav plod i on nije za jelo. U tom dijelu ploda (mesu) nismo nikad zapazili da postoji crv.
Plodovi trunu zbog zaraze s gljivicom (Monilinia) koja je slična onoj koja napada cvat. Na kožici mogu nastati okom nevidljiva oštećenja koja su dovoljna da dođe do zaraze. Na tome mjestu na plodu nastaje smeđa točkica koja se širi obliku kruga. Truljenje iznutra može nastati zbog takozvane latentne zaraze. U tom slučaju parazit dospijeva ispod kožice ne izazivajući u početku nikakve promjene. Međutim, plodovi marelice dozrijevanjem gube otpornost pa se zaraza širi u unutrašnjost ploda. Zaštita od truleži se može smanjiti prskanjem jednim od fungicida: Nativo (7); Switch (7); Idar 5 EW (3); Signum (7); Chorus (7); Difcor (14). (U zagradama je navedena karenca). Karenca je najkraće razdoblje koje mora proći od posljednjeg prskanja do berbe ili žetve. Protiv truleži plodova provode se jedno do dva prskanja, četiri do dva tjedna. Prvo prskanje pred berbu ovisno o ranoj ili kasnoj sorti, a drugo pred berbu strogo poštujući karencu.

prof. dr. sc. emer. Bogdan CVJETKOVIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakStočarstvo pitanje br. 21
Sljedeći članakStočarstvo pitanje br. 22
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.