Ove sam godine u Sloveniji kupio tri voćne sadnice: križanac trešnje i marelice, križanac šljive (ringlo) i marelice, te breskvu otpornu na kovrčavost lista. Križanci su proizvedeni u Njemačkoj. Zanima me na koju bih podlogu mogao cijepiti navedene križance?
Križanac šljive i marelice (plumcot) možete cijepiti na neku od višenamjenskih podloga koje se rabe za šljivu i marelicu. Isto bi se moglo preporučiti i za križanac trešnje i breskve. Prema dostupnim podatcima, mogla bi se preporučiti podloga Ishtara, jer se ona rabi za više voćnih vrsta kao što su šljiva, marelica, breskva pa čak i badem. Do višenamjenskih podloga u Hrvatskoj teže je doći, pa trebate pokušati u rasadniku u Sloveniji. Moguće je da dođe do nepodudarnosti zbog različitih genetskih svojstava podloge i nabavljenih križanaca, pogotovo ako im ekološki uvjeti uzgoja ne budu sasvim odgovarali. Iskustava s uzgojem ovih križanaca u Hrvatskoj nema, pa je teško procijeniti kakav će biti uspjeh cijepljenja i uzgoja. Za breskvu možete uporabiti sjemenjak vinogradarske breskve ili neku drugu podlogu koja se i inače rabi za tu voćku. Treba naglasiti da je neovlašteno razmnožavanje sorata koje su zaštićene oplemenjivačkim pravima zakonski zabranjeno, pa se prije odlučivanja na taj korak raspitajte mogu li se križanci koje ste nabavili slobodno razmnožavati ili ne.

prof.dr.sc.Tomislav JEMRIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVinogradarstvo pitanje br. 61
Sljedeći članakZaštita bilja pitanje br. 24
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.