Kako mogu kod izdanka kakija razmnožiti kaki i kako razmnožiti šipak?
Ako možete iz zemlje izvaditi (iščupati) izdanak kakija s korijenjem to bi bilo najbolje, ali to bi moralo značiti da matična biljka nije cijepljena na divlji kaki već nastala iz reznice pitomog kakija. Stoga morate u ovo biti sigurni jer će inače nova sadnica biti divlji kaki. Reznice kakija s krošnje odgovarajućeg kvalitetnog rodnog stabla režu se u kasnu jesen ili početkom zime, tijekom zime čuvaju od isušivanja ili niskih temperatura, a u proljeće sade, nakon tretiranja hormonom za bolje oživljavanje. Najbolje je reznice kakija ukorijenjivati u posebnim prostorima (rasadnici, klijališta i sl.), u kojima je moguće održavati primjerenu temperaturu, u plodnom tlu (perlit s humusom ili glistenjakom ili posebno namijenjenom supstratu), dobro pazeći da se redovito zalijevaju. Šipak se znatno lakše razmnožava i kod njega nije potrebna tolika pažnja. Važno je da se reznice odrežu a izboji izvade (iščupaju) zimi, prije kretanja sokova, do sadnje da se dobro utrape i sačuvaju od isušivanja ili niskih zimskih temperatura. Sade se u plodno tlo (nisu prijeko potrebni zakloni) te u proljeće odnosno tijekom ljeta i jeseni dobro njeguju, posebno pazeći da u toplom dijelu godine ne dođe do nedostatka vlage u zemlji.

G. L., dipl. ing.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 121
Sljedeći članakPovrćarstvo pitanje br. 39
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.