Mogu li se sadnice kupina i malina dobiti „ožiljavanjem“ reznica? Da li je razmnožavanje reznicama moguće kod svih sorata kupina i malina, koja je duljina reznica i kada ih je najbolje uzeti, kakav treba biti donji a kakav gornji rez, kakav treba biti sastav zemlje, humusa i pijeska u „prporištu“ – mjestu ožiljavanja i koje vrijeme je potrebno da se reznice dobro zakorijene (ojačaju)?
Kupina se može razmnožavati zelenim reznicama u vrijeme aktivnog rasta biljke. Odreže se dio ovogodišnjeg izbojka duljine 15-20 cm. Na vrhu se napravi kosi rez, a na dnu ravan. Važno je da su rezovi iznad pupa na vrhu reznice, a ispod pupa na njezinom dnu. Reznici se uklone svi listovi osim najgornjeg. Poželjno je rabiti hormone za ožiljavanje. Reznica se uprpori u smjesu perlita i treseta ili tlo za cvijeće tako da viri samo 10-tak cm gornjeg dijela reznice s lišćem. Uprporene reznice treba držati na sjenovitom mjestu i redovito održavati vlagu supstrata, a listove orošavati kako se reznica ne bi osušila. Za desetak dana kreće nova mladica iz pazušca ostavljenog lista, a za to vrijeme bi se na dijelu reznice trebao početi stvarati korijen. Na sličan se način može razmnožavati i malina. Ožiljene reznice se mogu presaditi na stalno mjesto kada dovoljno ojačaju i aklimatiziraju se na uvjete rasta na otvorenom. Obje se vrste mogu razmnožavati i izdancima koji se obilato stvaraju kod odraslih biljaka. Kupina se još razmnožava i vršnim reznicama tako da se dio mladice neposredno ispod vrha ukopa u tlo koje treba stalno održavati vlažnim. Vrh reznice treba biti iznad površine tla. Kada se razvije dovoljno korijenja i biljka ojača, odreže se od matične biljke i posadi na stalno mjesto.

prof. dr. sc. Tomislav JEMRIĆ

Prethodni članakU Mađarskoj održan prvi međunarodni Doručak s hrvatskih farmi
Sljedeći članakDo proizvoda s nacionalnom ili EU oznakom od sada uz pomoć sredstava Programa ruralnog razvoja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.