Voćarstvo pitanje br. 128

17

Trebali bi betonirati dvorište, a aronija nam smeta, trebalo bi ju presaditi. Neke su 2 godine, a neke od prošle godine. Da li ih je moguće presaditi i kako?
Presađivanje aronije nije nikakav problem, posebice ovako mladih grmova. Bilo bi dobro grmove presađivati što prije kada vegetacija nije krenula. Najbolje je grm izvaditi s grumenom tla, tj. zahvatiti veći komad kako korijen ne bi ostao na zraku. Time će se smanjiti stres presađivanja jer će medij u kojem se korijen razvio ostati isti. To omogućava bolji primitak grmova na novom sadnom mjestu. Iako nije nužno, najbolje bi bilo da se grmovi odmah nakon vađenja posade na već pripremljeno mjesto. Rupe moraju biti iskopane i prorahljene dublje nego što će biti grm kako bi se korijen mogao lakše širiti u novom prostoru. Prilikom sadnje treba paziti da grmovi budu posađeni na istu dubini kao što su bili i ranije. Prilikom sadnje može se još dodati dušično gnojivo za poticanje boljeg rasta. Prije presađivanja grmove aronije ne bi trebalo zalijevati, dok bi novo sadno mjesto bilo dobro zaliti. Gruda tla oko korijena treba biti manje ili jednako vlažna kao tlo na novom sadnom mjestu. Na taj način se izbjegava mogućnost da voda iz grude tla oko korijena ode u suho tlo na novom mjestu sadnje i tako stvori dodatni stres presađenoj biljci. Nakon presađivanja svakako treba dobro zaliti grmove.

dr. sc. Goran FRUK

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVinogradarstvo pitanje br. 73
Sljedeći članakVrt pitanje br. 23
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.