Čitala sam vaše savjete o pravljenju voćnih vina, ali muči me to što su to uglavnom savjeti za pravljenje velikih količina. Naime, mi imamo mali voćnjak i voljela bih napraviti 2-3 l vina od svakog pojedinog voća. Teško mi je slijediti vaše savjete jer za tako male količine nemam ni prešu, inoks bačvu za skladištenje i sl., a da ne spominjem nekakve kemijske pripravke koje bi trebala dodavati. Zanima me možete li me savjetovati kako i čime da napravim tako male količine?
Ukoliko želite proizvoditi tako male količine voćnih vina morate improvizirati. Postupak proizvodnje voćnih vina razlikuje se ovisno o pojedinoj vrsti voća. Jabuke ili kruške, potrebno je najprije samljeti nekim malim kućanskim aparatom ili ga nasjeckati nožem. Svakako je prije prerade voće potrebno oprati pod mlazom hladne vode. Umjesto prešanja samljeveno voće možete stisnuti čistim rukama kroz kuhinjsko cjedilo kako bi dobili sok (mošt) koji zatim ide na vrenje. Tijekom dobivanja soka iz samljevenog voća, važno je što više smanjiti kontakt pulpe (voćnog mesa) s kisikom kako bi se smanjila oksidacija. Kako bi voće zaštitili od oksidacije možete dodati vrlo malu količinu askorbinske kiseline (vitamin C), koju možete kupiti u poljoapoteci. Kada se radi o jagodastom voću, ono se izmulja što možete napraviti gnječenjem rukama ili se možete poslužiti nekim malim kućanskim aparatom (blender ili sjeckalica). Morate paziti da voće samo izgnječite kako bi dobili masulj, nikako ga nebi smjeli pretvoriti u bezličnu kašu. U dobiveni mošt, odnosno masulj zatim možete dodati šećer. Šećer je potrebno prethodno otopiti. Fermentacija se može odvijati u malim staklenim demižonima ili u manjim polietilenskim posudama koje se zatvore sa vreljnjačom. Budući da se radi o vrlo malim količinama fementacija može biti spontana, što znači bez dodavanja selekcioniranih kvasaca i hrane za kvasce. Posude u kojima se provodi alkoholna fermentacija ne smijete puniti do vrha kako bi ostalo dovoljno praznog prostora budući da razgradnja šećera započinje intenzivnim pjenjenjem i oslobađanjem CO2. Kada se radi o proizvodnji vina od jagodastog voća, možete povremeno potopiti „klobuk“ koji se formirao na vrhu posude. Nakon završenog burnog vrenja vino od jagodastog voća procijedite, kako bi uklonili sitne dijelove voća i prelijte u čisti demižon. Demižon potom zatvorite, opet vreljnjačom, kako bi se moglo odvijati tiho vrenje. Ukoliko želite da u vinu ostane određena količina neprevrelog šećera, možete tada prekinuti fermentaciju (sulfitirajte, posudu zatvorite s čepom). Po završetku fermentacije mlado vino se sulfitira, (na 100 l vina ide 100 ml sumpovina, a na tako malu količinu možete kapaljkom dodati nekoliko kapi sumpovina), odvaja od taloga (pretače) i čuva se bez prisustva zraka na hladnom.

Antonija TOMIĆ, dipl.ing.agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakRatarstvo pitanje br. 17
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 426
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.