Voćarstvo pitanje br. 136

41

Zanima me kako bi se moglo vrenjem (fermentacijom) napraviti vino od šipka ili nara?
Postupak fermentacije voćnih vina uglavnom je sličan za sve voćne vrste. Prvo je potrebno očistiti nar od kore i izgnječiti crvene, sočne sjemenke koje se u njemu nalaze. Time ćemo osloboditi određenu količinu soka. Potrebno je izmjeriti količinu šećera u soku koja bi trebala biti oko 90°Oe ili 18°Kl (Babo) što daje oko 12 % vol. alkohola u budućem vinu. Dobiveni masulj treba zasumporiti s 10 g Vinobrana na 100 L soka. Nakon 24 h treba dodati selekcioniranu kulturu kvasaca, hranu za kvasac i time ćemo pokrenuti alkoholnu fermentaciju koja bi trebala trajati 2 tjedna. Fermentacija bi se trebala odvijati u zatvorenoj posudi (sudu) koja na sebi ima izlaz za stvoreni CO2 ili vrenjaču. Nakon što sav šećer provrije u alkohol potrebno je isprešati masulj i čisto vino otočiti u čisti sud. Nakon pretoka potrebno je opet zasumporiti mlado vino (5 g Vinobrana na 100 L) u sudu i dobro ga zatvoriti kako ne bi bilo u doticaju s kisikom.

dr.sc.Marin MIHALJEVIĆ ŽULJ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVrt pitanje br. 27
Sljedeći članakOstalo pitanje br. 109
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.