Voćarstvo pitanje br. 138

19

Zanima me može li se kupina uzgajati na području gdje su polja ponekad povremeno poplavljena i do 1 mjesec, obično u kasnu jesen ili zimi?
Naplavljena područja nisu pogodna za intenzivni uzgoj voća zbog asfikcije (gušenja) korijena. Za uspješan rast i razvoj korijena bitan je dobar vodozračni režim tla. Korijen ima najveći potencijal rasta u proljeće i u jesen. Stoga, zadržavanje vode u zoni korijena u jesen svakako nije dobro. Ipak, štete su manje ako se plavljenje događa u vrijeme mirovanja vegetacije, odnosno zimi. No, treba uzeti u obzir da pojava viših temperatura zraka (od uobičajenih) tijekom jeseni, u kombinaciji sa zadržavanjem vode u zoni korijena, mogu pogodovati truleži korijena ili širenju gljivičnih oboljenja. Posebice su opasne gljivice koje napadaju korijen, poput Phytophtore. Tako da za ozbiljniju proizvodnju kupina ne bih savjetovao područja na kojima može doći do plavljenja i zadržavanja vode u zoni korijena.

dr.sc. Goran FRUK

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstalo pitanje br. 110
Sljedeći članakZaštita bilja pitanje br. 31
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.