Voćarstvo pitanje br. 147

26

Crni orah, bran i skladišten 2015. godine spremio sam u podrum, pa me zanima kada je najbolje vrijeme za posaditi sjemenjak i koji su uvjeti potrebni?
Crni orah možete posijati u proljeće, ali nije izgledno da će niknuti, jer nije prošao stratifikaciju na niskoj temperaturi. Stoga je bolje da ove godine sakupite nove plodove, očistite ih od klapine i pospremite na suho i prozračno mjesto da se malo prosuše. Prilikom skidanja klapine obvezno stavite rukavice, jer klapina pušta boju koja se jako teško pere. Zatim plodove stavite u vlažni pijesak i držite na temperaturi od oko 0° C. Manju količinu plodova možete stratificirati u plastičnoj vrećici u koju stavite plodove pomiješane s vlažnim tresetom ili pijeskom i držite je u hladnjaku (ne u odjeljku za duboko smrzavanje). Obično je potrebno do 5 mjeseci za stratifikaciju, a pravo vrijeme sjetve se prepoznaje po tome što se pojavljuju klice. Ako su vaši plodovima ipak isklijali, sjetvu treba obaviti pažljivo na dubinu od 5 cm da se ne oštete klice. Naklijalo sjeme se položi na šav. Tako će se izbjeći iskrivljavanje biljke kod nicanja. Umjesto stratifikacije, može se obaviti sjetva i u jesen, ali tada prijeti opasnost šteta od poljskih miševa i slabije klijavosti izazvane oscilacijama temperature i vlage. Njega sadnica je uobičajena kao i za sve druge voćne vrste (pljevljenje, okopavanje, zalijevanje). Nakon jedne do dvije godine, orah se sadi na stalno mjesto, a može se i odmah posijati na stalno mjesto kako bi se izbjeglo presađivanje.

prof.dr.sc. Tomislav JEMRIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 454
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 148
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.