Crni orah, bran i skladišten 2015. godine spremio sam u podrum, pa me zanima kada je najbolje vrijeme za posaditi sjemenjak i koji su uvjeti potrebni?


Crni orah možete posijati u proljeće, ali nije izgledno da će niknuti, jer nije prošao stratifikaciju na niskoj temperaturi. Stoga je bolje da ove godine sakupite nove plodove, očistite ih od klapine i pospremite na suho i prozračno mjesto da se malo prosuše. Prilikom skidanja klapine obvezno stavite rukavice, jer klapina pušta boju koja se jako teško pere. Zatim plodove stavite u vlažni pijesak i držite na temperaturi od oko 0° C. Manju količinu plodova možete stratificirati u plastičnoj vrećici u koju stavite plodove pomiješane s vlažnim tresetom ili pijeskom i držite je u hladnjaku (ne u odjeljku za duboko smrzavanje).

Obično je potrebno do 5 mjeseci za stratifikaciju, a pravo vrijeme sjetve se prepoznaje po tome što se pojavljuju klice. Ako su vaši plodovima ipak isklijali, sjetvu treba obaviti pažljivo na dubinu od 5 cm da se ne oštete klice. Naklijalo sjeme se položi na šav. Tako će se izbjeći iskrivljavanje biljke kod nicanja. Umjesto stratifikacije, može se obaviti sjetva i u jesen, ali tada prijeti opasnost šteta od poljskih miševa i slabije klijavosti izazvane oscilacijama temperature i vlage. Njega sadnica je uobičajena kao i za sve druge voćne vrste (pljevljenje, okopavanje, zalijevanje). Nakon jedne do dvije godine, orah se sadi na stalno mjesto, a može se i odmah posijati na stalno mjesto kako bi se izbjeglo presađivanje.

Prethodni članakLedeni užitak
Sljedeći članakPRODULJENJE ROKA NATJEČAJA ZA MJERU 5 DO 2. SIJEČNJA 2018. GODINE
prof. dr. sc. Tomislav Jemrić
Rođen je 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorsku disertaciju obranio 2004. godine. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. Rođen je 11. siječnja 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine na VVV smjeru. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju je obranio 2004. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. U znanstveno-nastavno zvanje mlađeg asistenta izabran je 1995. godine, u zvanje asistenta 2000. godine, u zvanje višeg asistenta 2004. godine, u zvanje 2005. godine, u zvanje izvanrednog profesora 2009. godine, a redoviti je profesor od 2013. godine. Voditelj je preko 80 diplomskih ili završnih radova i jedne doktorske disertacije. Bio je mentor 1 studentskog rada koji je dobio dekanovu nagradu. Znanstveno se usavršavao u Izraelu kao korisnik stipendije Izraelske vlade. Član je jednog međunarodnog i jednog domaćeg znanstvenog društva. Autor je 9 knjiga i priručnika, od toga dva znanstvena priručnika i dvije međunarodne monografije. Član je uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa Scientia Horticulturae citiranog u skupini A1 časopisa i član uredništva časopisa Agriculturae Conspectus Scientificus (Poljoprivredna znanstvena smotra). Dobitnik je priznanja časopisa Scientia Horticulturae za izvrsnost u recenziranju znanstvenih radova. Sudjelovao je na četrdesetak stručnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu te objavio više od 50 znanstvenih i stručnih radova. Voditelj je jednog nacionalnog znanstvenog projekta, a do sada je surađivao na pet nacionalnih znanstvenih projekata. Bio je voditelj jednog VIP projekta i jednog tehnologijskog projekta i suradnik na jednom VIP i jednom tehnologijskom projektu. Također je bio nacionalni koordinator na jednom međunarodnom SEEDNet projektu, voditelj radne skupine na jednom TEMPUS projektu i suradnik na jednom međunarodnom COST projektu. Trenutačno je koordinator međunarodnog LIFE+ projekta „Low pesticide IPM in sustainable and safe fruit production“ vrijednog preko 1.8 milijuna €.