Voćarstvo pitanje br. 149

31

U Međimurju se bavim uzgojem lješnjaka, a zasadio sam probno i nešto oraha. Trenutno razmišljam da probno posadim i badem, pa ako se pokaže dobrim išao bih u ozbiljniju proizvodnju. Da li mi za ovo područje možete preporučiti sortu badema i gdje ga mogu kupiti?
U Hrvatskoj je uzgoj badema nedovoljno zastupljen. Pretpostavlja se da se uzgaja na ukupnoj površini od oko 1.000 ha, od čega je malo intenzivnih nasada. U uzgoju prevladava mali broj ranocvatućih sorata i tipova, loše gospodarske vrijednosti (tvrde ljuske, niski randman jezgre u plodu, oko 20-30%), i postiže se nizak prirod. Većina sorata koje su trenutno u uzgoju su ranocvatuće, tj. cvatnja započinje u siječnju, kada zbog niskih temperatura nastaju oštećenja, što je ograničavajući čimbenik u njegovoj proizvodnji. Osim cvatnje, kritično je i razdoblje zametanja plodova. Cvjetovi stradavaju pri temperaturi od -3,0 do -4,5 °C, a plodovi pri -0,5 do -1,5 °C. Stoga, treba odabirati sorte srednje kasnog i kasnog vremena cvatnje da se izbjegnu nepovoljne vremenske prilike u siječnju i veljači, tj. stradavanja od mraza. Cilj trenutnih programa oplemenjivanja i selekcije badema u svijetu je stvaranje kasnocvjetajućih sorata boljih bioloških i gospodarskih svojstava. Sadnice je najsigurnije nabaviti u ovlaštenim rasadnicima, sadni materijal treba biti zdravstveno ispravan, tj. certificirani bezvirusni, te imati uvjerenje o sortnoj čistoći i deklaraciji. Na Sortnoj listi Republike Hrvatske nalaze se sljedeće sorte badema: francuske a i, ferraduel i ferragnes, američke burbank, nonpareil i texas, ruske aromatički i jaltski, te talijanske fra giulio grande, truoito i tuono. Uglavnom su to novoselekcionirane sorte koje kasnije cvjetaju, a dozrijevaju tijekom 8. i 9. mjeseca. Od navedenih sorata za kontinentalno klimatsko područje preporučuju se sorte aromatički (prianyj), jaltski (jaltinski) i nonpareil. Aromatički je ruska sorta, stabla su osrednje bujnosti, umjerene je rodnosti, cvate kasno. Prosječna masa suhog ploda je oko 2,5 g, randman jezgre je prosječno viši od 60% (po čemu se ubraja u kategoriju sorti mekane ljuske). Jaltski je također ruska sorta, razgranatih stabala, osrednje bujnosti, rađa redovito i obilno, cvate kasno. Prosječna masa suhog ploda iznosi oko 2 g., randman jezgre prosječno iznosi više od 50% (polumekana ljuska). Nonpareil je sorta iz SAD-a, stabla su bujnog rasta, rađa umjereno, cvate srednje kasno. Prosječna masa suhog ploda je oko 2,1 g, randman jezgre prosječno iznosi više od 65% (mekana ljuska). Jezgra je idealne kvalitete za preradu u konditorskoj industriji. Smatra se jednom od najboljih sorti badema na svijetu. Ruska sorta bumažnoskorlupnyj se također preporuča za kontinentalna područja, ali za okućnice i manje vrtove, ne za intenzivne nasade. Još neke značajne sorte srednje kasne i kasne cvatnje su cristomorto, fascionello, ferralis, ferrastar, filippo ceo, nikitskij, primorskij, te naše sorte čarski kasni i knez Črnomir. Randman jezgre im uglavnom iznosi više od 40%, po čemu su bolje od sorti koje trenutno prevladavaju u uzgoju kod nas. Većina sorata badema je stranooplodna, pa je u nasadu potrebno posaditi više od jedne sorte, zbog oprašivanja, vodeći računa o međusobnoj kompatibilnosti sorata.

Marina MARETIĆ, mag.ing.agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVrt pitanje br. 31
Sljedeći članakRatarstvo pitanje br. 22
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.