Voćarstvo pitanje br. 151

24

U Ravnim Kotarima imam voćnjak trešanja i sad bih još posadio sortu Carmen koja je jako zanimljiva, a htio bih znati malo više o toj sorti, je li samooplodna ili joj je potreban oprašivač Van ili neki drugi? Također me zanima sorta Durone Vignola 3.
Carmen je sorta trešnje mađarskog podrijetla, tamno crvene boje plodova. Ističe se veličinom ploda (promjera više od 30 mm i mase od 10 do 13 grama). Meso je slatko kiselkastog okusa i ugodne arome, hrskavo i sočno. Sorta je srednje bujnosti, dobro se grana i formiranjem se postiže lijepa struktura krošnje. Rodnost je dobra i postojana. Kasno cvate, a dozrijeva u zadnjoj dekadi svibnja odnosno početkom lipnja (ovisno o uvjetima uzgoja), tj. 7-10 dana nakon Burlata koji u uvjetima kontinentalne klime dozrijeva u zadnjoj dekadi svibnja, a u toplijim krajevima i 10-15 dana ranije. Što se tiče oprašivača, prema literaturi preporučaju se sljedeće sorte: Techlovan , Katalin, Summit, Giorgia, Starking Hardy Giant, Kordia i druge sorte koje se poklapaju u vremenu cvatnje. U vrijeme dozrijevanja može doći do pucanja plodova uslijed povećane vlage ili znatnijih oborina. Međutim, kada se govori o adekvatnim oprašivačima za trešnju, osim poklapanja u vremenu cvatnje za uspješnu oplodnju treba znati da nisu sve sorte međusobno kompatibilne. Isto tako vrijeme cvatnje ne mora biti nužno vezano s vremenom dozrijevanje plodova, jer i kod sorata vrlo kasnog vremena dozrijevanja plodova cvatnja može biti rana. Selekcije trešanja iz Vinjole zbog svojih svojstava i porijekla (regija ‘Vignola’ – Italija) podrazumijevaju uzgoj trešanja pod određenim uvjetima koji su definirani u dokumentu „Specifikacija proizvoda sa zaštićenom geografskom oznakom ‘Trešnja iz Vinjole’“. U navedenoj specifikaciji navedena su svojstva koja moraju zadovoljiti proizvedene sorte u određenim agroekološkim uvjetima i pod određenim uvjetima i tehnologiji uzgoja, a isto tako i kakvoća te plasman plodova na tržište mora zadovoljavati uvjete definirane navedenim dokumentom. Sorta Durone Vignola III je talijanska vrlo produktivna sorta, koja se odlikuje plodovima većih dimenzija (više od 28 mm), tamno crvene boje, izvrsne arome i okusa. Takvi plodovi formiraju se na stablima uzgajanim u adekvatnim pedoklimatskim uvjetima i uz primjenu suvremenih tehnologija. Kasna je sorta, koja dozrijeva početkom srpnja. Dobri oprašivači su joj sorte Sunburst i Celeste, te ostale sorte Durone. Dosta je bujna sorta s uspravnim granama. Obzirom na vrijeme dozrijevanja i svojstva plodova na tržištu postiže dobru cijenu. Budući da su navedene sorte u introdukciji i ne nalaze se na sortnoj listi u RH, valja imati na umu da svojstva rasta, vremena dozrijevanja i kakvoće plodova mogu varirati ovisno o uvjetima uzgoja, te je potrebno određeno vrijeme da se njihova pozitivna svojstva ocjene i kvaliteta potvrdi u našim klimatskim uvjetima.

izv.prof.dr.sc. Martina SKENDROVIĆ BABOJELIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 461
Sljedeći članakVrt pitanje br. 33
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.