U Ravnim Kotarima imam voćnjak trešanja i sad bih još posadio sortu Carmen koja je jako zanimljiva, a htio bih znati malo više o toj sorti, je li samooplodna ili joj je potreban oprašivač Van ili neki drugi? Također me zanima sorta Durone Vignola 3.


Carmen je sorta trešnje mađarskog podrijetla, tamno crvene boje plodova. Ističe se veličinom ploda (promjera više od 30 mm i mase od 10 do 13 grama). Meso je slatko kiselkastog okusa i ugodne arome, hrskavo i sočno. Sorta je srednje bujnosti, dobro se grana i formiranjem se postiže lijepa struktura krošnje. Rodnost je dobra i postojana. Kasno cvate, a dozrijeva u zadnjoj dekadi svibnja odnosno početkom lipnja (ovisno o uvjetima uzgoja), tj. 7-10 dana nakon Burlata koji u uvjetima kontinentalne klime dozrijeva u zadnjoj dekadi svibnja, a u toplijim krajevima i 10-15 dana ranije. Što se tiče oprašivača, prema literaturi preporučaju se sljedeće sorte: Techlovan , Katalin, Summit, Giorgia, Starking Hardy Giant, Kordia i druge sorte koje se poklapaju u vremenu cvatnje. U vrijeme dozrijevanja može doći do pucanja plodova uslijed povećane vlage ili znatnijih oborina.

Međutim, kada se govori o adekvatnim oprašivačima za trešnju, osim poklapanja u vremenu cvatnje za uspješnu oplodnju treba znati da nisu sve sorte međusobno kompatibilne. Isto tako vrijeme cvatnje ne mora biti nužno vezano s vremenom dozrijevanje plodova, jer i kod sorata vrlo kasnog vremena dozrijevanja plodova cvatnja može biti rana. Selekcije trešanja iz Vinjole zbog svojih svojstava i porijekla (regija ‘Vignola’ – Italija) podrazumijevaju uzgoj trešanja pod određenim uvjetima koji su definirani u dokumentu „Specifikacija proizvoda sa zaštićenom geografskom oznakom ‘Trešnja iz Vinjole’“. U navedenoj specifikaciji navedena su svojstva koja moraju zadovoljiti proizvedene sorte u određenim agroekološkim uvjetima i pod određenim uvjetima i tehnologiji uzgoja, a isto tako i kakvoća te plasman plodova na tržište mora zadovoljavati uvjete definirane navedenim dokumentom.

Sorta Durone Vignola III je talijanska vrlo produktivna sorta, koja se odlikuje plodovima većih dimenzija (više od 28 mm), tamno crvene boje, izvrsne arome i okusa. Takvi plodovi formiraju se na stablima uzgajanim u adekvatnim pedoklimatskim uvjetima i uz primjenu suvremenih tehnologija. Kasna je sorta, koja dozrijeva početkom srpnja. Dobri oprašivači su joj sorte Sunburst i Celeste, te ostale sorte Durone. Dosta je bujna sorta s uspravnim granama. Obzirom na vrijeme dozrijevanja i svojstva plodova na tržištu postiže dobru cijenu. Budući da su navedene sorte u introdukciji i ne nalaze se na sortnoj listi u RH, valja imati na umu da svojstva rasta, vremena dozrijevanja i kakvoće plodova mogu varirati ovisno o uvjetima uzgoja, te je potrebno određeno vrijeme da se njihova pozitivna svojstva ocjene i kvaliteta potvrdi u našim klimatskim uvjetima.

Prethodni članakMinimalna površina za registraciju OPG-a
Sljedeći članakTiramisu zvjezdice
izv. prof. dr. sc. Martina Skendrović Babojelić
Docentica na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost – Voćarstvo: Uvjeti i tehnologije uzgoja voća, građa, svojstva i kvaliteta plodova, očuvanje starih sorata voća. Rođena je 16.08.1979. godine u Brežicama. Diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2002. godine, a od 2003. godine zaposlena je na Zavodu za voćarstvo. Doktorski rad obranila je 2009. kada je izabrana u zvanje znanstvenog suradnika. U zvanje docenta izabrana je 2010. godine, a u zvanje višeg znanstvenog suradnika 2012. godine. Znanstveni interesi vezani su uz sustave i tehnologije uzgoja voća, građu, svojstva i analize plodova, kvalitetu plodova, oksidativni stres plodova, prikupljanje i očuvanje starih sorata voća i dr. Od 2011. godine voditelj je laboratorija Zavoda za voćarstvo. Aktivno sudjeluje u nastavi na Agronomskom fakultetu: kao koordinator modula: 'Voćarstvo' (preddiplomski studij), 'Primijenjene tehnologije uzgoja voća' i 'Ukrasne voćne vrste' (diplomski studij) 'Pomotehnika i kvaliteta ploda' (doktorski studij), a suradnik je na još nekoliko modula ('Osnove uzgoja drvenastih kultura', 'Voćarstvo 1', 'Uvod u hortikulturnu terapiju'). Do sada je bila voditelj 14 diplomskih i 4 završna rada te član povjerenstva 42 diplomska i 23 završna rada. Suradnik je na dva europska projekta: 1) IPA projekt: „Izobrazba kao priprema za posao u ukrasnoj hortikulturi“ (2013-2015) i 2) LIFE + projekt: „Low pesticide IPM in sustainable and safe fruit production“ (2014-2017). Bila je voditelj jednog nacionalnog znanstvenog projekta te je sudjelovala kao istraživač na dva znanstvena projekta, dva tehnologijska projekta te većem broju istraživanja iz područja voćarstva: Ima objavljenih 6 radova a1 skupine, 14 objavljenih radova a2 skupine, te 5 radova a3 skupine. Kao autor/koautor prezentirala je 29 radova na znanstvenom-stručnim skupovima (domaćim i međunarodnim). U razdoblju od 2004-2007. godine u nekoliko navrata znanstveno se usavršavala na Zavodu za staničnu biologiju i ekofiziologiju biljaka, Odjela za biologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.