Ove godine planiram posaditi voćnjak. Posijat ću uljnu rotkvu i u jesen je zaorati i obaviti zelenu gnojidbu, te pripremiti tlo za sjetvu DTS-a ili trava. Zanima me je li za voćnjak u kojem će biti mnogo raznih voćnih vrsta bolje sijati DTS ili samo travne smjese i koje, te je li bolje da to učinim ujesen ili rano proljeće ?
Ako DTS ili travne smjese koristimo samo za zatravljivanje voćnjaka, onda biramo prije svega niske trave i djeteline: bijelu djetelinu, engleski ljulj, nacrvenu vlasulju (dobro podnosi zasjenu), livadnu vlasnjaču, rosulje. Najbolje je kombinirati bijelu djetelinu s udjelom od 30-40 % i jednu ili više trava u podjednakim udjelima. Preporučam smjesu: bijela djetelina 30 % (6 kg/ha), nacrvena vlasulja 40 % (16 kg/ha) i vlasnjača livadna 30 % (6 kg/ha). Ova smjesa ne naraste previsoko i podnosi učestalu košnju. Bijela djetelina će obogatiti tlo dušikom. Jedina lagana opasnost je što djetelina može biti zaražena pepelnicom u jednom dijelu vegetacijske sezone. Ali mjere zaštite se ionako intenzivno koriste u voćnjaku. Ako sijemo za krmu, uvijek je preporuka sijati DTS jer daju veći prinos i veću kvalitetu krme za domaće životinje, a zahtijevaju manje gnojiva. Travne smjese mogu dati slične prinose i kvalitetu krme, ali samo uz obilnu gnojidbu dušičnim gnojivima. Djeteline imaju sposobnost vezanja dušika iz zraka (u simbiozi s Rhizobium bakterijama) čime namiruju većinu potreba smjese, a dio tog dušika će dobro doći i voćkama. Što se tiče roka sjetve, preporuka je jesenski rok, idealno od polovice kolovoza do polovice rujna. Sjetva travnjaka u jesenskom roku može biti jako povoljna, ako do zime ima dovoljno vlage za nicanje i porast trava i djetelina. Konkurentna sposobnost korovnih biljka je manja nego u proljetnom roku, te se već u prvoj godini postižu znatno veći prinosi krme nego u proljetnom roku.

prof.dr.sc. Josip LETO

Prethodni članakProizvodnja smilja na kontinentu
Sljedeći članakAgencija za plaćanja započela s izdavanjem ugovora za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.