Smijem li primijeniti zimsko prskanje s plavim uljem na svim voćkama (kruške, jabuke, šljive, marelice, trešnje, nektarine)? Marelicu koja ranije rodi napadaju insekti, posebno mladice, čiji vrh brzo odgrizu. Tijekom godine više puta prskam protiv insekata (npr. Rogor), ali ne pomaže. Postoji li koji insekticid koji dulje djeluje?
Kombiniranim pripravkom Modro ulje (bakar + mineralno ulje) mogu se prskati različite voćne vrste tijekom mirovanja vegetacije ili krajem zime u vrijeme početka bubrenja pupova (ali prije njihova otvaranja). Pretplatnik nije naveo napadaju li mladice marelice, koja ranije rodi, gusjenice ili odrasli kukci (npr. kornjaši). Ako mladice izjedaju gusjenice, moguće je da se radi o napadu moljaca. Dopuštenje za amatersku primjenu ima pripravak Mospilan. Registriran je za suzbijanje različitih kategorija kukaca (npr. lisne uši, voćne muhe, štitaste uši, zlatice, lisne galice, pipe, gusjenice jabučnog savijača, stjenice, tripsi, moljci mineri, voćne osice, buhači). Ako marelice napadaju gusjenice, mogu ga preporučiti, ali primjenom u pojačanoj koncentraciji (npr. 0,04 %) (4 g/10 litara vode).

mr.sc. Milorad ŠUBIĆ

Prethodni članakKako ispravno odraditi kalcizaciju?
Sljedeći članakMoram li paćati doprinose iako sam nezaposlena?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.