Voćarstvo pitanje br. 167

25

Imam dvospolni „kivi“ i cvate, ali cvjetovi otpadaju. Da li se može cijepiti (okulirat) i kad?

Kako je kivika ili aktinidija po pravilu dvodomna biljka, što znači da biljka ima jednospolne
cvjetove na odvojenim jedinkama, odnosno odvojene biljke s funkcionalno muškim i biljke s funkcionalno ženskim cvjetovima (iako ima sorata s dvospolnim cvjetovima), prilikom nabave sadnica važno je to imati na umu, jer često može doći do zamjene sadnica, a time i izostanka rodnosti. Pretpostavlja se da je u ovom slučaju riječ o muškoj biljci. Muške biljke cvatu, ali ne
donose plodove jer cvjetovi opadaju. Stoga se na tu mušku biljku može cijepiti ženska sorta (kojoj je potrebno osigurati sortu oprašivač, ako je u blizini nema), a istraživanja su pokazala da je kiviku najbolje cijepiti u proljeće prije kretanja vegetacije i to tehnikom spajanja (na omega spoj, običan spoj i sl.) prilikom čega je važno da su podloga i plemka iste debljine. Valja voditi računa da plemke budu ubrane u razdoblju mirovanja, a do cijepljenja ih treba adekvatno čuvati (u plastičnoj vrećici zamotane u vlažnu krpu i u hladnjaku). Također se može primijeniti i tehnika „čip“ okulacije u razdoblju mirovanja ili u vrijeme vegetacije kad se provodi i obična okulacija (lipanj-okulacija na budni pup ili kolovoz-okulacija na spavajući pup).

prof. dr. sc. Martina SKENDROVIĆ BABOJELIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 166
Sljedeći članakZaštita bilja pitanje br. 39
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.