Voćarstvo pitanje br. 168

27

Zanima me precizno voćarstvo u Hrvatskoj, npr. korištenje mulch folija različitih boja, korištenje foto selektivnih zaštitnih pokrova, upotreba dronova u voćarstvu, korištenje različitih uređaja za mjerenje rasta voćaka. Mogu li se nabaviti i koji su to sve uređaji ?

U suvremenom intenzivnom voćarstvu upotrebljavaju se različiti materijali, uređaji i tehnologije s ciljem uspješnijeg i efikasnijeg uzgoja: smanjivanje vremena ljudskog rada, ranije dostizanje pune rodnosti, ostvarivanje redovitih priroda, plodovi veće mase, kvalitete i tržišnevrijednosti,sprječavanje pojave alternativne rodnosti itd. Tehnologiju je potrebno prilagoditi sorti, ekološkim prilikama, uzgojnom obliku itd. Suvremena proizvodnja zahtijeva veća ulaganja, ali omogućava lakše obavljanje zahvata, sigurniji prirod i bolji plasman proizvoda na tržištu.
Mulch folije se uglavnom koriste u uzgoju povrća, od voćarskih kultura najviše se upotrebljavaju kod uzgoja jagode, rjeđe kod ostalih vrsta. Na tržištu su dostupne različite vrste polietilenskih
folija: crne, bijele, prozirne, crnobijele, u različitim bojama te biorazgradive. Crna folija se najviše upotrebljava. Debljina folija se kreće prosječno 0,02-0,07 mm. Prednosti uzgoja s folijom su: smanjena je evaporacija, pa je manja potreba za navodnjavanjem, povećava se temperatura tla, smanjena je pojava štetočinja i korovskih vrsta, plodovi su čistiji, smanjeno je truljenje, ubrzano dozrijevanje, smanjena je pojava pokorice, folija neizravno utječe na povećanje priroda.
Biorazgradive folije se razgrađuju pod utjecajem mikroorganizama, čime se rješava problem njihovog odlaganja, tj. ne šteti okolišu. Upotrebom mreža protiv tuče s odgovarajućim
fotoselektivnim efektom, značajno se umanjuje štetno djelovanje visokih temperatura na biljke. Mreže imaju ulogu zasjenjivanja u zaštićenim prostorima, npr. plastenici, dostupne su u različitim bojama i dimenzijama. Biljka dobiva zaštitu od izravnog sunčevog zračenja, te najpovoljniju kvalitetu svjetla koja joj je potrebna za rast. Upravljanjem sunčevim spektrom može se utjecati na veličinu biljke, vegetativni rast, grananje, vrijeme cvatnje, plodonošenje, obojenost plodova, sadržaj kemijskih tvari u plodu i dr. Dronovi, tj. bespilotne letjelice su tek u začetku korištenja
u voćarstvu, dosad su uglavnom bile u upotrebi u SAD-u i Japanu (na poljima riže). Mogle bi biti od koristi kod prskanja usjeva pesticidima, herbicidima, primjene mineralnih gnojiva, kontroli stanja nasada. U voćnjaku se koriste mnogi suvremeni uređaji čijom upotrebom se prati stanje,
uvjeti, napredak biljaka, određuje se vrijeme berbe itd. Od manjih uređaja u upotrebi su refraktometar (određuje se sadržaj topljive suhe tvari), pH metar, EC metar (mjeri se elektrovodljivost), digitalni termometar, digitalni higrometar, ručni penetrometar (mjeri se tvrdoća
ploda čime se određuje i optimalno vrijeme berbe), uređaji i skale za određivanje boje ploda, različite pomične mjerke i mjerila kojima se mjere dimenzije grančica, izboja, pupova, listova, plodova itd. Za određivanje promjera plodova upotrebljavaju se lepeza metalnih mjernih
elemenata s rupama različitih promjera, te univerzalni kalibrator s obujmicom. Neki se uređaji mogu povezati i s aplikacijama na mobitelu. Osim navedenih, u intenzivnoj voćarskoj proizvodnji primjenjuju se kemijske tvari kao što su: biljni regulatori rasta, hormoni, retardanti rasta, defolijanti, prorjeđivači plodova itd. Provodi se i ručno prorjeđivanja plodova, strojna rezidba nadzemnog dijela, kao i rezidba korijena. Od većih uređaja koriste se različiti priključci za traktor, poluautomatizirani strojevi za berbu, prskalice za herbicide, anti-frost uređaji (sprječavaju smrzavanje) itd. Nažalost, suvremeni uređaji se nedovoljno zasad koriste kod nas. Većina navedenih materijala i uređaja se može nabaviti u Hrvatskoj, eventualno neke složenije bi se moglo nabaviti u inozemstvu, preko tvrtki (Ohm Lab d.o.o., 049/410-224, CIPRO d.o.o., 049/382- 000, Pluramaks d.o.o., 01/5612-109…) ili na sajmovima. Što se tiče dronova, japanska tvrtka Yamaha proizvodi dronove većih kapaciteta.

Marina MARETIĆ, mag. ing. agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 529
Sljedeći članakZaštita bilja pitanje br. 42
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.