Voćarstvo pitanje br. 169

40

S proizvođačem voćnih sadnica dogovorio sam osnivanje voćnjaka na terasiranoj površini. Jame za sadnju nisu kopane ručno već su bušene traktorskom bušilicom i nisu bile ujednačene dubine. Radovi su obavljeni nestručno i neodgovorno. Postotak prijema sadnica je zadovoljavajuć, no mnoga spojna mjesta se nalaze ispod razine zemljišta. U stručnim knjigama sam pročitao da preduboko posađene voćke ne donose redovan i puni urod. Mogu li se i kako ispraviti greške kod sadnje?
Sadne jame se zadnje vrijeme često buše traktorskim ili motornim bušilicama jer je tako brže. Međutim, kod teških tala koja su puna gline to može biti problem jer se tako „betonira“ zid jame pa se korijen teže širi. Iako, to kod vas možda nije bio slučaj s obzirom da navodite da je primitak sadnica bio zadovoljavajući. Problem kod vašeg voćnjaka je upravo to što se cijepno mjesto nalazi ispod razine zemljišta. Nalazi li se samo ispod razine tla ili je pak zemlja nagrnuta na cijepno mjesto? Ako je samo nagrnuta zemlja na cijepno mjesto to je vjerojatno učinjeno samo zbog zaštite cijepnog mjesta tijekom zime. Sada to treba odgrnuti. Ako su samo ispod razine tla, a van zemlje, tada to trenutno nije problem, no postoji mogućnost da se cijepno mjesto zatrpa. Kad je cijepno mjesto ispod zemlje, tada podloga gubi svoju svrhu jer s vremenom plemka razvije svoj korijen. Podloge za voćke koristimo zbog dva glavna razloga: prilagodba na različite vrste tla i kontrola bujnosti voćke. Naravno, uporaba pravilne podloge utječe i na otpornost prema bolestima i štetnicima, vremenskim prilikama i mnogo drugih stvari. Stoga uzgoj na vlastitom korijenu kod većine vrsta nije preporučljiv, a to je upravo ono što će se dogoditi ako je cijepno mjesto pod zemljom. S obzirom da se nakon sadnje s vremenom zemlja u jami slegne, a s njom i voćka, preporuča se da prilikom sadnje cijepno mjesto bude 15-ak cm iznad zemlje. Tako će i nakon slijeganja zemlje, cijepno mjesto biti iznad tla. Pretpostavljam da se radi o mladom voćnjaku. Stoga preporučam da probate otkopati sadnice i izdignuti ih tako da cijepno mjesto bude van zemlje.

doc. dr. sc. Goran FRUK

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVinogradarstvo pitanje br. 100
Sljedeći članakVinogradarstvo pitanje br. 101
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.