Kako i čime štititi stablo oraha od žutonarančaste mahovine (lišaja)?

Mahovine i lišajevi nisu neposredni štetni nametnici na voćkama, ali indirektno su štetni jer se na i ispod njih skrivaju bolesti i štetnici voćaka. Mahovine i lišajevi pojavljuju se na zapuštenim voćkama, zbog čega zadržavaju vlagu i pospješuju širenje gljivica, a u njima nalaze sklonište i mnogi štetnici voćaka. Protiv sprečavanja mahovina i lišajeva treba provoditi sljedeće mjere:

 

1. Mahovine i lišajeve treba strugalicama i žičanim četkama s kora voćaka sastrugati.
2. Nakon što se mahovinu i lišajeve sastruže, očišćenu koru treba premazati jednim od sredstava:
– vapnenim mlijekom (ne djeluje na gljivice i štetnike)
– 3%-tnom bordoškom juhom (djeluje na gljivice)
– 20%-tnom kalifornijskom juhom (djeluje na štetnike i gljivice)
– 1%-tnom zelenom galicom – željezni sulfat (ne djeluje na gljivice i štetnike).

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrerada jabuke u jabučni sok
Sljedeći članakKako izračunati količinu sjemena za sjetvu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.