Čitajući forume i članke o uzgoju, njezi i isplativosti uzgoja aronije dolazim do različitih podataka o spravljanju soka, gdje se navodi da za litru soka treba od 1 kg pa do čak 5 kg bobica aronije. Možete li reći što je realno?
Randman u prešanju bilo kojeg voća ovisi o nekoliko faktora, a osnovna dva su udio vode u staničnom soku te tehnička kvaliteta drenaže za vrijeme prešanja što ovisi o vrsti voća i tehnici prešanja. S obzirom da se u Hrvatskoj aronija uglavnom preša u tračnim prešama, uzet ćemo tu tehniku prešanja kao standard. Ono što vas kao proizvođača vjerojatno najviše zanima je kako proizvodni uvjeti utječu na količinu dobivenog soka od aronije. Količina dobivenog soka ovisi ponajprije o tome koliko ja aronija imala vode na raspolaganju za vrijeme sazrijevanja bobica. U vremenima ekstremnih ljetnih suša kao što je bio slučaj u 2017. i s obzirom da se aronija bere u kolovozu kad su temperature visoke, randman može pasti i ispod 50 % (2 kg aronije za 1 litru soka). To je ipak relativno rijedak slučaj. Ako je aronija navodnjavana, što smatramo za nužnost pri uzgoju svakog voća pa i aronije, randmani se kreću na razini 70-75 %. Dodatni faktor koji utječe na randman je stanje zrelosti aronije. U optimalnom vremenu zrelosti aronija ima najveći randman. Ako je beremo prerano bit će pretrpka i imati ćemo manji randman i slabiju kvalitetu. Ako je beremo prekasno onda opet gubi vodu i randman pada, ali raste kvaliteta i užitnost soka.

Damir LUČIĆ, dipl. ing. agr.

Prethodni članakZaustavimo širenje Zlatne žutice vinove loze- upute vinogradarima
Sljedeći članakVlada odobrila novih 500 dozvola za sezonsko zapošjavanje stranaca u poljoprivredi i šumarstvu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.